Kandidati za načelnike bh. općina pod istragama za zločine i kriminal

Na lokalnim izborima u BiH koji se održavaju u oktobru, na listama za načelnike naći će se i nezanemariv broj onih čija prošlost nije besprijekorna. Dok jednima nad glavam vise istrage i sumnje za ratni zločin, kriminal i prevaru, ima i onih koji su bili osuđeni zbog zloupotrebe položaja, prijetnji sudijama i opstrukcija povratka.

Pitanje moralne podobnosti kandidata za mjesto načelnika pojedinih općina u BiH aktualiziralo se nakon što su udruženja povratnika u Podrinje najavila da će tražiti da se sa liste SDS-a za mjesto načelnika opštine Zvornik skine Dragomir Vasić.

Vasić je do prošle godine bio pod sankcijama Ureda visokog predstavnika, te mu je bilo zabranjeno svako političko djelovanje. Sumnjičio se da je dio mreže koja je pomagala skrivanje haškog optuženika Radovana Karadžića. Osim toga, Vasić, kako navode u Udruženju porodica zarobljenih i nestalih lica zvorničke opštine, ima sumnjivu ratnu prošlost.

„Učinićemo sve što bude bilo u našoj moći da se ospori kandidatura gospodina Vasića. Ako se zna da je 1995. bio načelnik MUP-a, da je bio učesnik, treba rasvijetliti taj slučaj - je li kriv, nije kriv, da se to raščisti, pa tek onda da se može neometano kandidovati za načelnika opštine Zvornik“, kaže sekretar Udruženja Hakija Smailović.

Da su tužilaštva odradila svoj posao, Smailović vjeruje da do ove situacije ne bi došlo, tim prije što je, smatra, trebalo ranije istražiti Vasićevu ulogu, jer postoji pisani trag o tome da su jedinice pod njegovom kontrolom učestvovale u deportaciji Srebreničana tokom jula 1995. godina, te da su učestvovale i u likvidaciji oko 3.000 Bošnjaka u Konjević Polju.

Uz Vasića kao kandidata za načelnika, nosilac liste SDS-a na mjesto odbornika u istoj opštini je i Branko Grujić, zvornički ratni načelnik. Njega je Sud u Beogradu osudio na šest godina zatvora zbog ratnog zločina. Iz zatvora se ponovo vratio u politiku. Za žrtve je to uvreda, smatra Smailović:

„Sve ono što su radili 1992. godine - zeleno svjetlo su dobili da i dalje to mogu da rade, što predstavlja veliku uvredu za porodice i žrtve.“

Nisu samo osumnjičeni za ratni zločin kandidati za općinske načelnike. Centar za istraživačko novinarstvo je došao do podataka da su pojedini kandidati u prošlosti bili osuđivani ili sankcionisani od strane Ureda viskog predstavnika ili Centralne izborne komisije.

"Kandidati za načelnike općina Cazin, Kakanj i Visoko nalaze se pod istragama policije za zlouptrebu položaja ili pronevjeru.. Kandidat za općinu Travnik je bio pod dugogodišnjom sankcijom Ureda visokog predstavnika (OHR), pa je ove godine pomilovan. Kandidat za općinu Novo Sarajevo ima kaznu koju je izrekla CIK za sukob interesa“, navodi novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić Dragić.

Jedan od takvih je i Pero Mađar, kandidat HDZ-a 1990. za mjesto načelnika općine Kiseljak, kojem je Ured visokog predstavnika do unazad dvije godine zabranio svako političko djelovanje jer je, između ostalog, ometao proces povratka. Zbog istog je razloga pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu od osam mjeseci, nakon čega je pomilovan, a kazna preinačena u uslovnu, dvogodišnju.

Opravdanje stranaka

Tromjesečnom zatvorskom kaznom sankcionisan je svojevremeno i aktualni načelnik općine Ilidža Senaid Memić, kandidat SDA na ovu poziciju. Presuda je izrečena zbog ometanja rada pravosuđa, odnosno prijetnji sudiji koji je izrekao presudu Memićevom sinu za nedozvoljeno držanje oružja. I on je pomilovan s preinakom uslovne kazne.

Na uslovnoj je kazni zbog davanja koncesije bez dozvole jednoj privatnoj firmi bio i kandidat ove stranke za načelnika Konjica Emir Bubalo. U SDA-u kažu kako se protive kandidaturi ratnih zločinaca, osoba sklonih kriminalnim radnjama. Ipak, generalni sekretar stranke Amir Zukić ima opravdanje za svoje kandidate:

„Proces protiv gospodina Bubala nije okončan. Na drugostepenom će on dokazati evidentno da je, koliko sam ja upoznat, kroz davanje te saglasnosti želio da probudi interes investitora za BiH, a ne kočeći kroz administraciju. Kod gospodina Senaida Memića je bio jedan žestok pritisak onih snaga kojima nije drago da uopšte SDA postoji, bilo je pritisaka i na porodicu - ja uopšte ne odobravm taj njegov čin.“

Mehanizama za zabranu kandidature nema i sve su ove osobe dobile ovjeru od CIK-a.

„Naravno, njih to neće spriječiti da izađu na izbore jer Izborni zakon nije definirao siatuaciju kad je neko osuđen pa pomilovan. Tamo je navedeno da ne mogu lica pod pravosnažnom presudom duljom od šest mjeseci, ona koja se nisu pojavila na sudu a vodi se postupak, ili ona koja su dobila kaznu za ratni zločin“, kaže Renata Radić Dragić.

No pravno je sjedne, a moralno s druge strane, kaže nekadašnji član CIK-a a danas predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić.

„Pokazuje se moralni karakter takvih ljudi koji bi bili samosvjesni ukoliko ne bi ni pomišljali da se kandidiraju za određene političke funkcije. Međutim, mi živimo u jednom nemoralnom vremenu u kojem je apsolutno sve moguće i oni koriste jedan takav politički moralni ambijent da sa puno obraza smatraju da mogu obavljati sve funkcije u ovoj državi“, ocjenjuje Šehić.

Na mjesto načelnika općine Visoko ispred Stranke za BiH kandidovan je Vahid Hećo protiv kojeg Financijska policija vodi istragu za zloupotrebu položaja, koja se mjeri milionima KM, u vrijeme dok je bio federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

Na mjesto načelnika Kaknja kandidovan je Niko Lozančić ispred HDZ-a BiH iako se protiv njega vodi istraga u Zagrebu jer je primao invalidsku vojnu penziju iz Hrvatske, mada kao državni poslanik u BiH na to nije imao pravo.

Iako za većinu kandidata sumnjive prošlosti još nisu izrečene sudske kazne, sama činjenica da postoji bilo kakva nerazjašnjena moralna prepreka trebala bi strankama koje ih kandiduju biti posve dovoljna. Čini se da je posljednja riječ ostavljena biračima.