RSE: Generalni direktor Direktorata za proširenje, Majk Li, rekao je da je Crnoj Gori neophodna reforma pravosuđa, kao i efikasna i djelotvorna borba protiv kriminala i korupcije. Da li su to riječi upozorenja ili rutinska poruka? Koliko će, u neposrednom periodu, morati bitnije da se mijenjaju prilike u tim sferama?
VUKADINOVIĆ: Crna Gora i dalje konstantno napreduje na putu evropskih integracija, što smo i dokazali izradom Nacionalnog programa za integracije, koji je Vlada usvojila. Sa delegacijom Evropske komisije imamo dobru saradnju, pogotovo otvaranjem njihovog predstavništva i povećanjem broja zaposlenih u toj delegaciji. Time naša saradnja i podrška Evropskoj komisiji jača.
Crna Gora već dugi niz godina sprovodi reforme u raznim oblastima, usaglašava svoje zakonodavstvo sa evropskim i implementira ga u skladu sa evropskim standardima. I dalje postoje oblasti u kojima treba učiniti dodatne napore da se unaprijedi postojeće stanje.
Reforma pravosuđa je nešto na čemu već dugo radimo. Usvajanjem Ustava 2007. godine i usvajanjem pravila koja omogućavaju nezavisno sudstvo, Crna Gora je već počela sa korjenitom reformom sudstva. Osnivanjem Sudskog savjeta i izradom strategije Reforme pravosuđa, koja je usvojena u decembru 2007. godine, zajedno sa akcionim planom, pokazuje odlučnost Crne Gore da Reforma pravosuđa i njeno usaglašavanje u svim sferama bude korjenit proces.
RSE: Vlada je usvojila vrlo važan i obiman dokument - finalnu verziju Nacionalnog programa integracija. Da li će prvi ozbiljan test njegove promjenjivosti biti ispunjavanje uslova iz mape puta za ukidanje viza crnogorskim građanima, koji podrazumijeva kontrolu pranja novca, kao i oduzimanje ilegalno stečene imovine?
VUKADINOVIĆ: Još od 2006. godine se primjenjuje program borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji je nedavno ažuriran, uvedene su nove mjere i nove aktivnosti koje treba implementirati. Već smo uradili drugi izvještaj o implementaciji tih obaveza. Uočivši da neke stvari treba dodatno da se unaprijede, mi smo i taj program borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala ažurirali nekim dodatnim mjerama, povezujući institucije koje se bore protiv tih djela na različite načine, koji će omogućiti njihovu bolju i efikasniju saradnju i time povećati stepen borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Sve te aktivnosti, ali i veliki broj drugih aktivnosti, podijeljene su i vode ka ispunjavanju političkih kriterija i uspostavljanju potpune vladavine prava. Tu je i set ekonomskih kriterija koji se odnose na potpuno funkcionisanje tržišne ekonomije radi jačanja konkurentnosti crnogorskih preduzeća na evropskim tržištima i čitav set harmonizacije našeg zakonodavstva sa evropskim. Sve to je objedinjeno na jednom mjestu, u jednom dokumentu - Nacionalnom programu za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju. Tim dokumentom Crna Gora je pokušala da sve sektorske aktivnosti objedini na jedan način i da ustanovi legislativu i institucije, kako postojeće, tako i formiranje novih, kako bi mogla u periodu od 2008. do kraja 2012. godine da bude unutrašnje spremna za članstvo u Evropskoj uniji, bez obzira kada će biti ostvareno to članstvo. Nacionalni program je živi dokument, na osnovu koga ćemo kvartalno izvještavati o ostvarenim aktivnostima i eventualnim problemima u implementaciji, ali ćemo ga i svake godine ažurirati u skladu sa potrebama - eliminisati ono što je već ostvareno i redefinisati ono što nas očekuje u budućem radu.
RSE: Da li živi dokument znači da je uvijek moguće prolongiranje realizacije zacrtanih ciljeva? Kao glavna prepreka nastavka evropskih integracija Crne Gore manje se pominje nedostatak tehničkih i administrativnih kapaciteta, ali više nedostatak stvarne političke volje za njihovom realizacijom, kao i postojanje antievropskih lobija. Kako na to gledate i da li takve sumnjičavosti imaju pokriće?
VUKADINOVIĆ: Po meni, naravno da nemaju, budući da u Skupštini Crne Gore postoji u programu svake stranke jasno evidentirana želja za evropskim integracijama. Usvajanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bila je jednoglasno izglasana ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Javnost nas podržava sa preko 70 posto. U Crnoj Gori postoji konsenzus o potrebi da idemo dalje na putu evropskih integracija.
Sam proces evropskih integracija u Crnoj Gori nije nešto što vodi jedna mala grupa ljudi, već je mnogo korjenitiji. Sekretarijat za evropske integracije je koordinator posla i potpredsjednik za evropske integracije vodi čitav taj proces. Proces je već uzeo korijena, ne samo u institucijama Vlade, već i u drugim institucijama države, čak i u institucijama nevladinog sektora. Naša saradnja sa svim civilnim društvima i nevladinim sektorom, kao i sa Vladom, na putu evropskih integracija dobija jedan zamah.
RSE: Iz Vlade je poručeno kako ona sama ne može iznijeti proces evropskih integracija, već insistira na potrebi širokog društvenog konsenzusa, koji, čini se, da je sada ipak više na retoričkom nivou. Da li računate u bliskoj perspektivi na tješnju saradnju sa opozicijom i civilnim sektorom i kolika je tu odgovornost, prije svega vlasti, da obezbjedi ambijent za optimalno učešće svih segmenta društva?
VUKADINOVIĆ: Mogu da pričam sa aspekta evropskih integracija. Mi imamo odličnu saradnju i sa opozicijom u okviru Skupštinskog odbora za evropske integracije, imamo dobru saradju sa nevladinim organizacijama. Potpisali smo 7. maja sporazum sa 11 nevladinih organizacija o daljoj sardnji u procesu evropskih integracija. Četo dobijamo zahtjeve da se ta saradnja produži, tako da ćemo na jesen imati još više nevladinih organizacija uključenih u mrežu saradnje, samo po pitanjima evropskih integracija.
Do sada nisam imala prilike da čujem od nekoga opoziciju u tom smjeru. I sa Vladom i sa nevladinim sektorom imamo dobru saradnju na polju daljih reformi i implementacije tih reformi.