U Sarajevu je u ponedjeljak predstavljen projekat “Razvoj jadransko - jonskog željezničkog koridora Čapljina - Trebinje - Nikšić". Studiju o izvodljivosti sa 510.000 eura finansiraće Evropska unija.
Ova pruga imala bi ogroman značaj u daljem razvoju regiona, naročito za konkurentnost luka Ploče i Bar. To je isti onaj put kojim je nekada uskotračnom prugom saobraćao popularni „ćiro“.
Pruga je ukinuta 1976. godine, od kada se iz ovog kraja odselio veliki broj ljudi. Nekadašnji željezničari vjeruju da je ideja o obnovi pruge dobra, ali da je kasno stigla.
Posljednji voz uskotračnom prugom od Čapljine do Nikšića prošao je 1976. godine. Šine koje su ostale nakon ukidanja željezničke pruge poskidane su i odnesene.
Na nekim je mjestima sada asfalt, ali se kroz Hercegovinu još uvijek može naći neka stara željeznička stanica koja tek podsjeća na popularnog „ćiru“ koji je vozio tim putem.
Vide Krmek, 1976. godine, kada je ukinuta pruga koju je sagradila još početkom prošlog vijeka Austro-Ugarska monarhija, bio je otpravnik vozova na željezničkoj stanici u Čapljini. Priča da su vagoni i lokomotive tada prodati Portugalu.
Željezničku prugu Čapljina - Nikšić vlasti bivše Jugoslavije ukinule su navodno zbog ekonomske neopravdanosti. Vide Krmek, ali i drugi brojni željezničari koji su radili u ovom kraju, vjeruju da razlozi nisu bili samo ekonomski.
„Pretpostavka je da je pruga ukinuta iz političkih razloga. Svi će ljudi reći da je to tako. Međutim, tada je rečeno da je to iz ekonomskih razloga. Ta pruga je radila, nije mogla osvojiti puta koliko je imala, motorni vlakovi nisu mogli osvojiti putnike koliko ih je bilo na tom dijelu prema Dubrovniku i prema Nikšiću. Tri godine prije ukidanja pruge nabavljene su nove dizel lokomotive, četiri godine prije ukidanja pruge, znači 1972. godine, izvršen je remont motornih vlakova za prevoz putnika na relaciji Čapljina - Dubrovnik i Čapljina - Nikšić“, navodi Krmek.
Velika investicija za cijelu regiju
Prva kompozicija na uskotračnoj pruzi, čije je glavno čvorište bilo na Humu, desetak kilometara od Trebinja prema Dubrovniku, u gradu na Trebišnjici je dočekana svečano 1901. godine.
Adam Galić, nekadašnji otpravnik vozova sa trebinjske željezničke stanice, sjeća se priča starijih kako se pruga gradila početkom prošlog vijeka.
„Išli su u Beč Franju Josipu da se žale da je teško probijati u ovim krajevima ovu prugu. I žalili se: ’Ne može se, gospodaru.’ Franjo im je odgovorio i upitao ih: ’Može li kilo zlata odbiti kilo kamena?’ ’Može, gospodaru. Udri!’’“ kaže Galić.
Ilustracija
Ukidanje pruge odrazilo se na cijeli ovaj kraj, posebno na Popovo polje koje je ostalo pusto i nenaseljeno. U većini sela nikoga više nema, priča Vide Krmek.
„Danas se vidi koliko je tada pruga značila, jer danas na tom području nema skoro nikoga. Od Čapljine pa sve do Huma, uz čitavo Popovo polje nema skoro nikoga. Primjera radi, jedan željeznički kolodvor tadašnji u Hutovu imao je osnovnu školu koja je brojala 850 đaka, a sad je zatvorena“, kaže on.
Ideja da se pruga Čapljina - Nikšić obnovi promovisana je još prije pet godina. Dio dokumentacije je gotov, a svemu će pomoći i Evropska unija. Ova pruga trebala bi da bude dio jadransko - jonskog koridora. Plan je da se umjesto bivše uskotračne pruge napravi moderna pruga sa dva kolosijeka.
Riječ je o velikoj investiciji koja bi bila značajna za konkurentnost luka Ploče i Bar, ali i za cijelu regiju, vjeruju predstavnici vlasti i u BiH i u Crnoj Gori.
Ljudi bi se vratili
Pomoćnik ministra saobraćaja i veza BiH Izet Bajrambašić vjeruje da bi pored velikog ekonomskog značaja ova pruga omogućila i povratak stanovištva u sada potpuno pusto Popovo polje.
„Čini mi se da su turizam i poljoprivreda jedinstveni u ovom dijelu i da je to jedna velika prednost - kad je u pitanju turizam i u Hrvatskoj i u BiH i u Crnoj Gori. Tamo imate kulture koje samo tu mogu uspijevati, i to je jedna velika prednost, a zbog toga moglo bi doći i do povećanja stanovništva“, smatra Bajrambašić.
Gradnja pruge od Čapljine do Nikšića izuzetno je značajna i za Crnu Goru, kaže sekretar Ministarstva za pomorstvo i saobraćaj te zemlje Zoran Radonjić.
„Mislim da je povezivanje regiona kroz ovu prugu itekako moguće, osobito ovaj dio vezan i za Luku Ploče i za Luku Bar i dio koridora koji se odnosi na željezničku prugu prema Beogradu i dalje ka srednjoj Evropi“, kazao je Radonjić.
Popularnog „ćiru“ i uskotračnu prugu još pamte i u opštini Bileća. Raduju se inicijativi da željeznički saobraćaj ponovo krene i kroz njihovo mjesto. To će svakako popraviti tešku ekonomsku situaciju, kaže načelnik bilećke opštine Dragan Babić.
„Određeni broj ljudi bi se zaposlio, bila bi kraća veza, jeftiniji transport roba, razvoj turizma i svega ostalog, s obziorom da znam kuda ide ta pruga. Ona će ići, sa nekim malim izmjenama, kuda je išla i uskotračna pruga“, rekao je Babić.
Ideja o obnovi ove pruge uklapa se u projekt izgradnje jadransko - jonskog koridora koji uključuje cestu, gasovod i željeznicu. Osim BiH i Crne Gore, za ovaj projekat zainteresovane su i Hrvatska i Albanija. Evropska unije obezbijedila je 500.000 eura za studiju o izvodljivosti. Ukoliko se studija pokaže kao opravdana, gradnja pruge mogla bi da počne za četiri godine, vjeruju u bh. ministarstvu saobraćaja i veza.
No Vide Krmek, nekadašnji otpravnik vozova u Čapljini, misli da je ova ideja došla kasno.
„Za taj kraj bi puno značilo, međutim, malo je kasno. Što se tiče življa sa tog područja, malo je kasno. Ali vjerovatno da bi se poboljšalo. Ipak, Popovo polje i njegovi resursi puno znače, posebice puno znače za zaleđe Dubrovnika, za zaleđe Neuma itd., jer je to jedan veliki poljoprivredni kompleks koji bi se aktivirao i vjerovatno bi se ljudi i vratili“, smatra on.
Ova pruga imala bi ogroman značaj u daljem razvoju regiona, naročito za konkurentnost luka Ploče i Bar. To je isti onaj put kojim je nekada uskotračnom prugom saobraćao popularni „ćiro“.
Pruga je ukinuta 1976. godine, od kada se iz ovog kraja odselio veliki broj ljudi. Nekadašnji željezničari vjeruju da je ideja o obnovi pruge dobra, ali da je kasno stigla.
Posljednji voz uskotračnom prugom od Čapljine do Nikšića prošao je 1976. godine. Šine koje su ostale nakon ukidanja željezničke pruge poskidane su i odnesene.
Na nekim je mjestima sada asfalt, ali se kroz Hercegovinu još uvijek može naći neka stara željeznička stanica koja tek podsjeća na popularnog „ćiru“ koji je vozio tim putem.
Vide Krmek, 1976. godine, kada je ukinuta pruga koju je sagradila još početkom prošlog vijeka Austro-Ugarska monarhija, bio je otpravnik vozova na željezničkoj stanici u Čapljini. Priča da su vagoni i lokomotive tada prodati Portugalu.
Krmek: Pretpostavka je da je pruga ukinuta iz političkih razloga. Svi će ljudi reći da je to tako. Međutim, tada je rečeno da je to iz ekonomskih razloga.
„Pretpostavka je da je pruga ukinuta iz političkih razloga. Svi će ljudi reći da je to tako. Međutim, tada je rečeno da je to iz ekonomskih razloga. Ta pruga je radila, nije mogla osvojiti puta koliko je imala, motorni vlakovi nisu mogli osvojiti putnike koliko ih je bilo na tom dijelu prema Dubrovniku i prema Nikšiću. Tri godine prije ukidanja pruge nabavljene su nove dizel lokomotive, četiri godine prije ukidanja pruge, znači 1972. godine, izvršen je remont motornih vlakova za prevoz putnika na relaciji Čapljina - Dubrovnik i Čapljina - Nikšić“, navodi Krmek.
Velika investicija za cijelu regiju
Prva kompozicija na uskotračnoj pruzi, čije je glavno čvorište bilo na Humu, desetak kilometara od Trebinja prema Dubrovniku, u gradu na Trebišnjici je dočekana svečano 1901. godine.
Adam Galić, nekadašnji otpravnik vozova sa trebinjske željezničke stanice, sjeća se priča starijih kako se pruga gradila početkom prošlog vijeka.
„Išli su u Beč Franju Josipu da se žale da je teško probijati u ovim krajevima ovu prugu. I žalili se: ’Ne može se, gospodaru.’ Franjo im je odgovorio i upitao ih: ’Može li kilo zlata odbiti kilo kamena?’ ’Može, gospodaru. Udri!’’“ kaže Galić.
Ukidanje pruge odrazilo se na cijeli ovaj kraj, posebno na Popovo polje koje je ostalo pusto i nenaseljeno. U većini sela nikoga više nema, priča Vide Krmek.
„Danas se vidi koliko je tada pruga značila, jer danas na tom području nema skoro nikoga. Od Čapljine pa sve do Huma, uz čitavo Popovo polje nema skoro nikoga. Primjera radi, jedan željeznički kolodvor tadašnji u Hutovu imao je osnovnu školu koja je brojala 850 đaka, a sad je zatvorena“, kaže on.
Ideja da se pruga Čapljina - Nikšić obnovi promovisana je još prije pet godina. Dio dokumentacije je gotov, a svemu će pomoći i Evropska unija. Ova pruga trebala bi da bude dio jadransko - jonskog koridora. Plan je da se umjesto bivše uskotračne pruge napravi moderna pruga sa dva kolosijeka.
Riječ je o velikoj investiciji koja bi bila značajna za konkurentnost luka Ploče i Bar, ali i za cijelu regiju, vjeruju predstavnici vlasti i u BiH i u Crnoj Gori.
Ljudi bi se vratili
Pomoćnik ministra saobraćaja i veza BiH Izet Bajrambašić vjeruje da bi pored velikog ekonomskog značaja ova pruga omogućila i povratak stanovištva u sada potpuno pusto Popovo polje.
„Čini mi se da su turizam i poljoprivreda jedinstveni u ovom dijelu i da je to jedna velika prednost - kad je u pitanju turizam i u Hrvatskoj i u BiH i u Crnoj Gori. Tamo imate kulture koje samo tu mogu uspijevati, i to je jedna velika prednost, a zbog toga moglo bi doći i do povećanja stanovništva“, smatra Bajrambašić.
Gradnja pruge od Čapljine do Nikšića izuzetno je značajna i za Crnu Goru, kaže sekretar Ministarstva za pomorstvo i saobraćaj te zemlje Zoran Radonjić.
„Mislim da je povezivanje regiona kroz ovu prugu itekako moguće, osobito ovaj dio vezan i za Luku Ploče i za Luku Bar i dio koridora koji se odnosi na željezničku prugu prema Beogradu i dalje ka srednjoj Evropi“, kazao je Radonjić.
Popularnog „ćiru“ i uskotračnu prugu još pamte i u opštini Bileća. Raduju se inicijativi da željeznički saobraćaj ponovo krene i kroz njihovo mjesto. To će svakako popraviti tešku ekonomsku situaciju, kaže načelnik bilećke opštine Dragan Babić.
„Određeni broj ljudi bi se zaposlio, bila bi kraća veza, jeftiniji transport roba, razvoj turizma i svega ostalog, s obziorom da znam kuda ide ta pruga. Ona će ići, sa nekim malim izmjenama, kuda je išla i uskotračna pruga“, rekao je Babić.
Ideja o obnovi ove pruge uklapa se u projekt izgradnje jadransko - jonskog koridora koji uključuje cestu, gasovod i željeznicu. Osim BiH i Crne Gore, za ovaj projekat zainteresovane su i Hrvatska i Albanija. Evropska unije obezbijedila je 500.000 eura za studiju o izvodljivosti. Ukoliko se studija pokaže kao opravdana, gradnja pruge mogla bi da počne za četiri godine, vjeruju u bh. ministarstvu saobraćaja i veza.
No Vide Krmek, nekadašnji otpravnik vozova u Čapljini, misli da je ova ideja došla kasno.
„Za taj kraj bi puno značilo, međutim, malo je kasno. Što se tiče življa sa tog područja, malo je kasno. Ali vjerovatno da bi se poboljšalo. Ipak, Popovo polje i njegovi resursi puno znače, posebice puno znače za zaleđe Dubrovnika, za zaleđe Neuma itd., jer je to jedan veliki poljoprivredni kompleks koji bi se aktivirao i vjerovatno bi se ljudi i vratili“, smatra on.