Srbija i Hrvatska pred sudom u Hagu zbog tužbi za genocid

Na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u nizozemskom gradu Den Haagu održan je prvi dan izvođenja dokaza hrvatskog odvjetničkog tima u slučaju tužbe za genocid protiv države Srbije.

Prilikom uvodnog dijela argumentacije tužbe - iznesene su i optužbe da poricatelji genocida, pa i onog u Srebrenici – i dalje vode Srbiju. Pri tom je spomenut predsjednik Tomislav Nikolić, uz tvrdnje da se kao bivši visoki dužnosnik Srpske radikalne stranke nije odrekao njezinog osnivača – Vojislava Šešelja, optuženog na drugom haškom sudu (ICTY) - za zločine zbog kojih je i pokrenuta tužba pred Međunarodnim sudom pravde – gdje se umjesto pojedincima sudi državama.

Tim Hrvatske, sastavljen ponajviše od hrvatskih i britanskih odvjetnika, u početnom dijelu cjelomjesečne argumentacije se fokusirao na dokazivanje veza između članova udruženog zločinačkog poduhvata stvaranja Velike Srbije 1991.godine. Poput bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja, kao i zapovjednika specijalnih postrojbi – Željka Ražnjatovića Arkana.

Dobrovoljci i paravojne formacije pod zapovjedništvom JNA

Također objašnjena je i uloga Jugoslavenske narodne armije (JNA), u ratu u Hrvatskoj pri čemu je odvjetnik James Crawford podsjetio na brojne zaključke presuda na drugom haškom sudu – Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju.

„Srpska Teritorijalna obrana, dobrovoljci i paravojne formacije – sve te snage su bili pod jedinstvenom, zajedničkom komandom. Haški sud za Jugoslaviju istražuje tu zajedničku strukturu zapovjedništva u slučaju Mileta Mrkšića. Uvidjelo je da u situaciji gdje, citiram – su jedinice JNA i Teritorijalne obrane bile uključene u zajedničku operaciju – tim jedinicama je koordinirao oficir zadužen za izvršenje operacije“, naveo je odvjetnik.

Uz to što je osporavao opravdanja države Srbije – kako su zločine činile paravojne jedinice van kontrole JNA, Crawford je podsjetio haške suce i na brojne masovne zločine protiv hrvatskih civila. Time je želio pokazati da vojni cilj nije bio samo zauzimanje teritorija – već etničko čišćenje jedne trećine zauzete Hrvatske pri čemu je više od 10 tisuća osoba ubijeno i 55 tisuća ranjeno.

„Namjera Srbije nije bila ograničena na vojne ciljeve, koji su uključivali uništenje civilne populacije. Namjera je bila – uništiti dio te populacije – zato jer je bila hrvatska. Do vremena pada Vukovara JNA je imala prednost od najmanje 60 naprema 1 u ljudstvu i 100 naprema 1 u artiljeriji i tenkovima.“, konstatirao je i dao primjer.

Među svjedocima Biserko i Štrbac

Do kraja mjeseca hrvatski i srbijanski tim izvesti će više svjedoka tijekom argumentacije i protuargumentacije tužbe, no njihovi iskazi moraju ostati tajni do kraja suđenja 1.travnja ove godine.

Podsjetimo, Hrvatska i Srbija se međusobno optužuju za genocid. Naime, nakon što Srbija pred Međunarodnim sudom pravde nije uspjela osporiti njegovu nadležnost za tužbu Hrvatske, podnijela je protutužbu – za genocid nad stanovništvom srpske nacionalnosti prilikom akcije Oluja 1995.godine.

Među predstavnicima Hrvatske zamijećen je i Luka Mišetić, odvjetnik bivšeg haškog optuženika – generala Ante Gotovine koji je oslobođen u žalbenom postupku za prekomjerno granatiranje i protjerivanje građana srpske nacinalnosti prilikom Oluje.

Osim svjedoka o nekim masovnim ubojstvima i etničkom čišćenju, hrvatski tim će za svjedokinju pozvati političku aktivisticu i predsjednicu Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji - Sonju Biserko.

S druge strane u srpskim medijima se spekulira jedino kako će Srbija među više svjedoka izvesti i predstavnika udruge Veritas Savu Štrbca.

Srbija se u protutužbi bavi vojno-redarstvenom akcijom Oluja i tvrdi da je u njoj etnički protjerano 250 tisuća Srba. Srbija svojom protutužbom traži od Hrvatske da kazni počinitelje, nadoknadi štetu hrvatskim Srbima, stvori uvjete za povratak izbjeglica te ukine Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja kao nacionalne praznike.

*********************
Hrvatska u postupak pred haškim Međunarodnim sudom pravde ulazi sa očekivanjem da će se – neovisno o konačnoj presudi – jasno reći tko je u ratu u Hrvatskoj u prvoj polovici devedesetih bio agresor, i da će se čuti snažni argumenti protiv izjednačavanja krivnje, piše Enis Zebić iz Zagreba. Više možete pročitati ovdje

S druge strane, Srbija u kontratužbi tvrdi da je Hrvatska počinila genocid nad Srbima u operaciji "Oluja" 1995. godine, kada je "250.000 Srba etnički očišćeno s prostora Hrvatske". O tome više u tekstu Branke Mihajlović