Hrvatsko je gospodarstvo tek 2005-te doseglo razinu BDP-a iz 90-te, a neke regije, kao Slavonija i Dalmacija, i danas su ipod te razine, pokazuje najnoviji znanstveno istraživački projekt skupine ekonomista, okupljenih u Razvojnom forumu Zagreb, na kojem su kontinuirano radili od 2004.
Riječ je o prvom znanstvenom istraživanju BDP-a u Hrvatskoj koje uspoređuje županije i regije u u odnosu na 1990. godinu, pojasnio je nositelj istraživanja i nekadašnji ministar finacija u Račanovoj Vladi dr Mato Crkvenac:
„Dakle, 2005-e Slavonija, u odnosu na ono što je stvorila te godine, bila je oko 20 posto ispod onog što je stvorila 15 godina ranije, 90-te godine, što je jako zabrinjavajući podatak, a iznenađuje i Dalmacija. Dalmacija je 2005-te još uvijek za 4,7 posto manje stvarala nego li predratne 90-te godine“, kaže Crkvenac.
Istraživanje pokazuje da je Hrvatska u cijelosti tek 2004-e dosegla bruto društveni proizvod koji je imala prije rata, što je ozbiljan problem i njezini građani to itekako osjećaju:
„Nije, dakle, uopće bilo poslijeratnog poleta, obnove i buma i on je kompletno izostao u Hrvatskoj. I nama je trebalo skoro 14-15 godina samo da se vratimo na ono gdje smo bili i to se odrazilo na sve što se događa i kasnije. Najveći gubitnici u ovome što se zove hrvatska tranzicija i hrvatska nova ekonomska politika jesu one regije koje su imale jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, što je zapostavljeno ili pretvorbom uništeno, a sada je svima jasno da rješavanje hrvatske krize ovisi o ralnom sektoru i toj bazi.“
Najviše se razvio Zadar
U istraživanju je obuhvaćeno svih 127 hrvatskih gradova, jer u njima se i odvija čak 95 posto ukupne proizvodnje u zemlji.Uspoređivana je efikasnost njihovih poslovnih sredstava, izvozna usmjerenost, profitabilnost, proizvodnost rada i investicije u dugotrajnu imovinu.
Na temelju tih indikatora,od većih gradova, na prvom mjestu po razvijenosti našao se Zadar, zatim Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin. Najuspješnije regije su Zapadna Hrvatska (Istra), pa Središnja (Zagreb, Sjeverna (Varaždin), a onda Južna Hrvatska (Dalmacija) i na zadnjem mjestu Istočna Hrvatska (Slavonija).
„Ta polarizacija prostora Hrvatske u gospodarskom smislu iznosi u omjerima 30:70 .30 posto prostora obuhvaćaju gradovi i zone gospodarski potentne gospodarske zone, a 70 posto prostora Hrvatske je ruralna zona koja je i demografski prazna i demografski i biološki impotentna na neki način", kaže profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Vladimir Čavrak.
Koncentracija stanovništva i gospodarstva u gradovima, dodaje dr Čavrak, nije nikakva specifičnost Hrvatske, ali u Hrvatskoj je ona potencirana ispražnjenošću ruralnih krajeva zbog rata koja i danas zjape prazna.
„Hrvatska je u kontekstu neoliberalne politike u zadnjih 20 godina propustila priliku da optimalno razvija sve svoje dijelove i onda je, naprosto, stihijski došlo do razvoja Zagreba, velikih gradova, no rat je samo jedan dio odgovora na to pitanje", kaže dr Čavrak.
No, puno su važniji ostali aspekti koji su usporili razvoj, a to je krivi model pretvorbe, nedovoljno znanje, umiješanost politike u gospodarstvo i korupcija. Hrvatska naprosto mora ubrzati gospodarski rast, pitanje je hoće li on u 2010-oj godini biti iznad nule, a bez 4,5 posto godišnje, zaključuje dr Crkvenac, Hrvatskoj, jednostavno, nema izlaska iz recesije.
„Hrvatska danas uvozi 80 posto hrane, a milijun i 300.000 hektara zemlje leži neobrađeno, a nema nikakvih razloga za to pa samo da sadimo ljekovito bilje na tim područjima već bi se isplatilo, a da se ne govori o nužnom proširenju proizvodnje hrane. U toj monopolno-rentnoj poziciji svakako je i turizam na pravi način, ali to nije dovoljno. Za zaokret po formuli 'ubrzati gospodarski rast i investicije, a usporiti daljenje zaduživanje' nužno je istodobno pokrenuti razvoj užih područja znanosti, tehnologije, proizvoda i usluga i u tome Hrvatska može biti u vrhu svjetskog izvoza“, zaključuje dr Crikvenac.
Riječ je o prvom znanstvenom istraživanju BDP-a u Hrvatskoj koje uspoređuje županije i regije u u odnosu na 1990. godinu, pojasnio je nositelj istraživanja i nekadašnji ministar finacija u Račanovoj Vladi dr Mato Crkvenac:
„Dakle, 2005-e Slavonija, u odnosu na ono što je stvorila te godine, bila je oko 20 posto ispod onog što je stvorila 15 godina ranije, 90-te godine, što je jako zabrinjavajući podatak, a iznenađuje i Dalmacija. Dalmacija je 2005-te još uvijek za 4,7 posto manje stvarala nego li predratne 90-te godine“, kaže Crkvenac.
Istraživanje pokazuje da je Hrvatska u cijelosti tek 2004-e dosegla bruto društveni proizvod koji je imala prije rata, što je ozbiljan problem i njezini građani to itekako osjećaju:
Od većih gradova, na prvom mjestu po razvijenosti našao se Zadar, zatim Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin. Najuspješnije regije su Zapadna Hrvatska (Istra), pa Središnja (Zagreb, Sjeverna (Varaždin), a onda Južna Hrvatska (Dalmacija) i na zadnjem mjestu Istočna Hrvatska (Slavonija)
„Nije, dakle, uopće bilo poslijeratnog poleta, obnove i buma i on je kompletno izostao u Hrvatskoj. I nama je trebalo skoro 14-15 godina samo da se vratimo na ono gdje smo bili i to se odrazilo na sve što se događa i kasnije. Najveći gubitnici u ovome što se zove hrvatska tranzicija i hrvatska nova ekonomska politika jesu one regije koje su imale jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, što je zapostavljeno ili pretvorbom uništeno, a sada je svima jasno da rješavanje hrvatske krize ovisi o ralnom sektoru i toj bazi.“
Najviše se razvio Zadar
U istraživanju je obuhvaćeno svih 127 hrvatskih gradova, jer u njima se i odvija čak 95 posto ukupne proizvodnje u zemlji.Uspoređivana je efikasnost njihovih poslovnih sredstava, izvozna usmjerenost, profitabilnost, proizvodnost rada i investicije u dugotrajnu imovinu.
Na temelju tih indikatora,od većih gradova, na prvom mjestu po razvijenosti našao se Zadar, zatim Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin. Najuspješnije regije su Zapadna Hrvatska (Istra), pa Središnja (Zagreb, Sjeverna (Varaždin), a onda Južna Hrvatska (Dalmacija) i na zadnjem mjestu Istočna Hrvatska (Slavonija).
„Ta polarizacija prostora Hrvatske u gospodarskom smislu iznosi u omjerima 30:70 .30 posto prostora obuhvaćaju gradovi i zone gospodarski potentne gospodarske zone, a 70 posto prostora Hrvatske je ruralna zona koja je i demografski prazna i demografski i biološki impotentna na neki način", kaže profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Vladimir Čavrak.
Koncentracija stanovništva i gospodarstva u gradovima, dodaje dr Čavrak, nije nikakva specifičnost Hrvatske, ali u Hrvatskoj je ona potencirana ispražnjenošću ruralnih krajeva zbog rata koja i danas zjape prazna.
„Hrvatska je u kontekstu neoliberalne politike u zadnjih 20 godina propustila priliku da optimalno razvija sve svoje dijelove i onda je, naprosto, stihijski došlo do razvoja Zagreba, velikih gradova, no rat je samo jedan dio odgovora na to pitanje", kaže dr Čavrak.
No, puno su važniji ostali aspekti koji su usporili razvoj, a to je krivi model pretvorbe, nedovoljno znanje, umiješanost politike u gospodarstvo i korupcija. Hrvatska naprosto mora ubrzati gospodarski rast, pitanje je hoće li on u 2010-oj godini biti iznad nule, a bez 4,5 posto godišnje, zaključuje dr Crkvenac, Hrvatskoj, jednostavno, nema izlaska iz recesije.
„Hrvatska danas uvozi 80 posto hrane, a milijun i 300.000 hektara zemlje leži neobrađeno, a nema nikakvih razloga za to pa samo da sadimo ljekovito bilje na tim područjima već bi se isplatilo, a da se ne govori o nužnom proširenju proizvodnje hrane. U toj monopolno-rentnoj poziciji svakako je i turizam na pravi način, ali to nije dovoljno. Za zaokret po formuli 'ubrzati gospodarski rast i investicije, a usporiti daljenje zaduživanje' nužno je istodobno pokrenuti razvoj užih područja znanosti, tehnologije, proizvoda i usluga i u tome Hrvatska može biti u vrhu svjetskog izvoza“, zaključuje dr Crikvenac.
