Gradnja mosta na Pelješcu počinje krajem ove ili početkom slijedeće godine. Tako bar najavljuje ministar saobraćaja Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić. Put je otvoren nakon što je danski konzorcij dostavio studiju izvodljivosti. Aktualiziranje ovog pitanja izaziva oprečne reakcije na relaciji Hrvatska - Bosna i Hercegovina.
Posljednja najava o početku gradnje mosta na Pelješcu, kojim bi se trebao povezati Dubrovnik sa ostatkom Hrvatske, a koji bi se trebao graditi za šest mjeseci ponovo je izazvala burne reakcije na relaciji Bosna i Hercegovina - Hrvatska.
Dio bh. stručnjaka tvrdi da Hrvatska nema pravo graditi most, a odgovor hrvatskog resornog ministra Siniše Hajdaš Dončića je - svi dokumenti su spremni:
"U toj studiji je Pelješac kao most, reći ću, najbolje rješenje. Mi smo sukladno svim dobrim uzanicama, sukladno, neću reći preporukama, već zajedničkim standardima izradili svu dokumentaciju i nas više nakon toga ništa ne spriječava da ne krenemo sa realizacijom te kapitalne investicije. Uključujemo Bosnu i Hercegovinu, ali ja ću samo reći da će Bosna i Hercegovina u budućnosti trebati Hrvatsku više nego što će Hrvatska trebati Bosnu i Hercegovinu. Pametnom dosta", kaže hrvatski ministar saobraćaja.
U sljedeće dvije sedmice studija izvodljivosti biće prezentovana javnosti. Dio bh. stručnjaka tvrdi da bi most koji ne bi ugrožavao međunarodni plovni put i interese Bosne i Hercegovine morao imati plovnu visinu od 60 metara i glavni raspon od 500 metara.
Takvo rješenje ne može koštati manje od 300 miliona eura, dok je Hrvatska spominjala manje gabarite i cijenu od 200 miliona eura.
"Ovdje, spusti li Hrvatska ijedan objekt u more, država Bosna i Hercegovina, preko javnog pravobranioca, svog državnog, treba prikupiti dokaze, osnovati advokatski tim i pokrenuti međunarodnu tužbu u Hagu, tužiti Hrvatsku za jednostrano ponašanje", mišljenja je sudski vještak za saobraćaj i zamjenik predsjednika Pomorskog društva Bosne i Hercegovine Ševal Kovačević.
Izgradnja mosta prema Pelješcu otvoreno je pitanje između dvije zemlje. Hrvatska ovim mostom želi povezati svoju teritoriju što bi dovelo u pitanje slobodan izlaz na more za BiH.
Nema zabrinutosti
Stanovnici Neuma, jedinog bh. grada na moru, nisu zabrinuti.
“Nama, domaćim ljudima to ne smeta. Bolje i za nas. I mi ćemo prije stići na Pelješac, Korčulu i Orebić.”
“Ja sam za to da se direktno uveže cesta za Neum. Nema veze koridor, neka to bude i put prema Hrvatskoj, ali poseban dio ako bi se mogao uraditi preko Svitave bilo bi idealno. Jest da je to sada EU, ali ipak je bolje kad kažeš da imaš svoj put za izlaz na more.”
Takozvanom zaobilaznicom u Neumu i dalje se bave samo političari, dok se suštinski problemi redovno, smatra Davor Krešić iz Udruge turističkih djelatnika Neum, i dalje zaobilaze.
“Ja želim naglasiti probleme sa kojima se mi susrećemo, budući da je Neum već totalno izolirano mjesto. Mi nismo nikako povezani sa unutrašnjosti BiH, znači sa našom državom i mislim da je to jedna velika sramota i za državu i za ljude koji bi trebali raditi na tom pitanju. Druga stvar su autobusne linije, koje nikako ne staju u Neumu. I hajde vi to objasnite jednom Francuzu ili Nijemcu, koji ima Mostar ili Dubrovnik na sat vremena, i koji dođu tu i misle da autobusi voze svaki sat vremena“, kaže Krešić.
I u samoj Bosni i Hercegovini podijeljena su mišljenja struke i politike. Pomoćnik federalnog ministra saobraćaja i komunikacija Pavo Boban smatra kako most može biti od koristi i za Neum, i za jug Bosne i Hercegovine.
"Ne vidim ništa sporno da bi se izgradnja mosta trebala problematizirati. Naravno da bi se tehnički elementi mosta trebali uskladiti s potrebama, u prvom redu, Neuma", smatra Boban.
Tri godine nakon početka radova, most bi trebao biti dovršen, pa se iz Hrvatske u Hrvatsku više ne bi trebalo ići trajektom ili kroz teritoriju Bosne i Hercegovine.
Prema planu hrvatskog Ministarstva pomorstva, prometa i komunikacija, most koji spaja kopno i Pelješac trebao bi biti dug 2.3 kilometra, širok 15 metara, a visok 55 metara.
Ako bi pregovori s Bosnom i Hercegovinom bili uspješni gradio bi se neumski koridor dug 5,5 kilometara, koji bi koštao oko 50 miliona eura.
