Umjesto što ljudska bića prebacujete jedni drugima kao vruć krompir, morate se dogovoriti o održivim rješenjima kako bismo izbjegli smrtonosnu zimu na granicama Evrope, poručila je Lydia Gall iz Human Rights Watcha liderima Evropske unije i Zapadnog Balkana.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana na posljednjem su samitu (25. oktobra) trebali dogovoriti kako da ublaže patnje migranata i tražitelja azila nasukanih na raznim evropskim granicama. No, lančano zatvaranje granica, koje je započela Mađarska i nedostatak koordinacije među vlastima, rezultirali su zarobavljanjem tih ljudi u bijednim uvjetima, piše u svom izvještaju Human Rights Watch.
"To ponižavajuće postupanje prema izbjeglicama je sramotno i treba ga okončati odmah", kaže Lydia Gall, koordinatorica ove nevladine organizacije, koja dodaje: “Ako članice Unije ne počnu zajedno rješavati ovaj problem, ljudi će ove zime umirati na granicama EU!”
Mađarsko zatvaranje granica s Hrvatskom i Srbijom preusmjerilo je puteve tražitelja azila preko Hrvatske do Slovenije. Osamnaestog oktobra oko 1.400 njih je 24 sata bilo blokirano na hrvatsko-slovenačkom graničnom prijelazu. Iz voza su izašli u Trnovcima, oko 1 sat poslije pola noći odakle su pješačili do obližnje slovenačke granice. Slovenci su ih vratili prema Središču na Dravi, u registracijski centar koji može primiti svega 300 ljudi.
Hrvati su odbili da ih prime natrag, pa su cijele porodice, uključujući djecu i starce, čak i invalide, proveli noć na otvorenom, na kiši i temperaturi blizu nule.
Dana 19. oktobra, Hrvatska policija je naredila barem dvjema grupama od po 500 ljudi da put od srbijansko-hrvatske granice do Opatovca, u dužini od 15 kilometara, predju pješke.
Plan EU za izbjegličku krizu u 17 tačaka
Plan EU za izbjegličku krizu u 17 tačaka
Predstavnici Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunije, Srbije i Slovenije sreli su se u sjedištu Evropske komisije u Bruxellesu i dogovorili da poboljšaju saradnju, intenziviraju konsultacije između država duž balkanske rute i već od ponedjeljka preduzmu konkretne operativne mjere u vezi sa izbjegličkom krizom. Više OVDJE
“Policajci su nas natjerali da hodamo skoro šest sati”, kazao je HRW Alaa. Taj šesnaestogodišnjak iz Sirije izjavio je da su, na oko 300 metara daleko od tranzitnog kampa, natjerani da sjednu na mokru cestu i tu čekaju skoro tri sata.
Dvojica muškaraca, s kojima su istraživači Human Rights Watcha odvojeno razgovarali, kazali su da su ih policajci tukli tokom puta. Foroud - 30-godišnjak iz Irana, je izjavio: “Desetak policajaca su mene i druge tukli palicama .... Nije bilo razloga za to .... Udarali su me po ramenu, koljenima i nogama ... "
Human Rights Watch zaključuje da bi hrvatske vlasti trebale temeljito istražiti optužbe za prekomjernu upotrebu sile.
Na slovenačkoj strani granice, dugotrajna se procedura, kako u Središču na Dravi, tako i u drugim centrima, beskrajno rasteže, kaže Human Rights Watch, i navodi primjere.
Dvedesetog oktobra, pet policajaca je registrovalo 260 izbjeglica cijelih 14 sati., završivši posao tek u 4 sata ujutro 21. oktobra. Međutim, prebacivanje tih uredno popisanih ljudi nije počelo sve do 13 sati.
Česta je pojava razdvajanja porodica na granici. HRW zabilježio je izjave nekoliko tražilaca azila koji tvrde da su u haosu na granicama odvojeni od supruga, djece, roditelja,brata ili sestre. Nisu znali kada i gdje će ponovno vidjeti svoje najmilije.
Bachar iz Afganistana izjavio je da je na hrvatsko-srbijanskoj granici odvojen od svoje trudne žene, 17. oktobra. On je stajao na jednoj, a njegova supruga na drugoj strani granice, dok su se hrvatski policajci oglušili o njihove molbe da ih ne razdvajaju.
Alaa, kojeg smo već pominjali, bio je 19.oktobra odvojen od brata, tetke i rodjaka neposredno prije nego su ih natjerali na pješačenje prema Opatovcu.
Odvajanje od članova obitelji čini djecu, žene i osobe s invaliditetom posebno ranjivim, pa bi vlasti trebale poduzeti sve neophodne korake kako bi se to izbjeglo kaže Human Rights Watch. A kada se takvo nešto dogodi, i policija i međunarodne organizacije trebaju marljivo pratiti svaki trag nestalih članova porodice i ujediniti ih u najkraćem mogućem roku.
Iako sve zemlje imaju suvereno pravo kontrolirati svoje granice, međunarodno i pravo Evropske unije zahtijeva da mjere poduzete mjere poštuju temeljna prava, uključujući i pravo na azil. Da se ne govori o osiguranju humanijeg tretmana nesretnih ljudi. Povelja EU o osnovnim pravima potvrđuje da je "ljudsko dostojanstvo nepovredivo" i da se mora poštovati i štititi.
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koju su potpisale sve evropske zemlje, osim Finske, Irske i Nizozemske, zahtijeva od država da se poduzmu "sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu i sigurnost osoba s invaliditetom u rizičnim situacijama “.
Sve zemlje članice EU takođe su potpisnice Konvencije o pravima djeteta, koja obavezuje države da svoj djeci osiguraju "odgovarajuću zaštitu i humanitarnu pomoć."
“Zadržavanje ljudi pred zatvorenim granicama neće poslužiti kao sredstvo odvraćanja, samo će tešku situaciju učiniti gorom", kazala je Gall. "Umjesto što ljudska bića prebacujete jedni drugima kao vruć krompir, morate se dogovoriti o održivim rješenjima kako bismo izbjegli smrtonosnu zimu na granicama Evrope”, poručila je Lydia Gall liderima Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana.
