BiH bi mogla biti kažnjena zbog neusvajanja zakona o gasu. Na ovo upozoravaju iz Ministarskog vijeća Europske energetske zajednice. Političari su dobili novi rok da riješe ovaj problem do kraja ovog mjeseca, no gasnu legislativu, značajnu za cijelu državu, nitko skoro i ne pominje.
Donošenje zakona uglavnom koče vlasti u Republici Srpskoj, jer na entitetskom nivou postoji zakon, koji ne žele da prenesu na višu instancu – državu. Posebne političku volju da riješe ovaj problem ne pokazuju ni drugi.
Neprovođenje energetske politike jedna je od velikih prepreka BiH na njenom europskom putu. Još uvijek su prirodni resursi podijeljeni po entitetima i kantonima. Republika Srpska, koliko-toliko, bolje provodi energetsku politiku, mada tu istu politiku ne želi na državnoj razini. S druge strane, Federacija je unutar same sebe potpuno blokirana.
„Mi na Sekretarijatu Energetske zajednice napisali smo koncept šta je mimimum od minimuma koji mora biti sređen na državnom nivou, ne na entitetskom. Tu nema nekog logičkog objašnjenja. Vjerovatno tu postoje neki interesi, privatni interesi, pošto nekog boljeg političkog uma nema tu, tako da ima vjerovatno ima nekih novčanih interesa da se ništa ne sredi – jer to je teško razumjeti“, kaže Janez Kopač, direktor Vijeća Energetske zajednice koje je osnovala EU.
BiH dužna je do kraja ovog mjeseca donijeti gasnu legislativu, ali od toga neće biti ništa. Kopač kaže da Vijeće energetske zajednice uopće ne zna kako da se postavi prema BiH, a naloženo im je da joj odrede nove sankcije:
„Mi razmišljamo tome, ali šta da predložimo u vezi s tom jadnom BiH? Da vam oduzmemo IPA fondove, već su vam oduzeti zbog Sjedić-Finci. Da vas isključimo iz Energetske zajednice, to je bezveze. Želimo vas uključiti u EU, a ne da vas isključujemo. Da vam damo neke finansijske kazne, i ovako i onako imate toliko svojih problema. I žalosno je. Mi bismo željeli pomoći, a ne kažnjavati“, naglašava direktor Vijeća energetske zajednice EU.
Kopač je uvjeren da bi legislativa bila donesena da je Mirko Šarović ostao na čelu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. S novim ministrom Borisom Tučićem ne mogu uspostaviti nikakvu komunikaciju, što je, prema Kopačević riječima, u Ministarskom vijeću Energetske zajednice ocijenjeno potpuno neprofesionalno i neljudski:
„Posebno moram da kažem za ministra Tučića koji je ministar države, on bi se morao zalagati za neke državne interese. On potpuno ignoriše bilo šta šta bi se sredilo na nivou države. To je shizofrena situacija - nemam drugog komentara“, naglašava Kopač.
Nakon ovakvih javnih kritika, i to na svečanosti otvorenja znanstvene konferencije Energa, ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sustava Mirza Kušljugić, koji je i bh. parlamentarac, za naš program kaže da se o donošenju gasne legislative samo jednom uspjelo tematski govoriti u okviru komisije za vanjske poslove. Međutim, gasnu legislativu nikada nisu uspjeli staviti na dnevni red Parlamenta BiH:
„Nije prijatno da budete jedina zemlja protiv koje je pokrenut proces u energetskoj zajednici, a zna se da je energetska zajednica tehničko povezivanje sa EU. To je jedna funkcionalna integracija gdje se testira koliko država može da poštuje pravila EU. Na gubitku smo zato što gubimo kredibilitet u procesu koji nam je jako važan. Na ideju ’dobro, onda ćemo mi izaći iz energetske zajednice’, direktor Kopač odgovara: ’Da, vi možete izaći iz energetske zajednice, ali to vam istovremeno odmah znači prestanak pregovora sa EU.’“, navodi Kušljugić.
Čak i susjedna Hrvatska kao članica EU još uvijek trpi probleme u energetskom uređenju. Profesor Slavko Krajcar sa zagrebačkog Sveučilišta kaže da je i tamo ključni problem politički, ali i građanski otpor promjenama:
„Ako mislite da je bilo lako, nije bilo. U energetici su se u zadnjih 20-ak godina desila nestvarna čuda. Od nečaga što smo mislili da nas pripada, došli smo do nečega što nas pripada samo ako to možemo platiti. To, naravno, nije ništa ružno. To samo znači da je to istina. Ja bih rekao da to kako je Hrvatska prošla nešto malo ’uz prisilu’, jer smo to morali postići ako smo imali namjeru postati članica EU, napravili smo to, nismo riješili sve probleme, još uvijek treba mijenjati dosta svijesti“, podsjeća Krajcar.
Međutim, i gasnu legislativu kao i eneregetski sektor treba shvatiti kao industriju budućnosti. Bh. energetski potencijali, uz dobru energetsku politiku, mogli bi privući brojne strane investitore, kaže Alija Mujčinagić iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju:
„Na državnom nivou izostaje zakonodavni okvir kojim bi se uredila energetska politika na državnom nivou i odatle imamo stalne pritiske međunarodne zajednice jer je BiH potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, i time smo mi preuzeli pravni okvir EU kada je u pitanju energetika. Politička volja je definitivno krivac da mi nemamo vidljive pomake na ovome polju“, smatra Mujčinagić.
Sve je ovo dodatni korak nazad za BiH. Naši sugovornici kažu da zastoja BiH nismo ni svjesni, ali bit ćemo onda kada odlučimo krenuti naprijed i kada uočimo koliko godina već živimo u dalekoj prošlosti.
Donošenje zakona uglavnom koče vlasti u Republici Srpskoj, jer na entitetskom nivou postoji zakon, koji ne žele da prenesu na višu instancu – državu. Posebne političku volju da riješe ovaj problem ne pokazuju ni drugi.
Neprovođenje energetske politike jedna je od velikih prepreka BiH na njenom europskom putu. Još uvijek su prirodni resursi podijeljeni po entitetima i kantonima. Republika Srpska, koliko-toliko, bolje provodi energetsku politiku, mada tu istu politiku ne želi na državnoj razini. S druge strane, Federacija je unutar same sebe potpuno blokirana.
„Mi na Sekretarijatu Energetske zajednice napisali smo koncept šta je mimimum od minimuma koji mora biti sređen na državnom nivou, ne na entitetskom. Tu nema nekog logičkog objašnjenja. Vjerovatno tu postoje neki interesi, privatni interesi, pošto nekog boljeg političkog uma nema tu, tako da ima vjerovatno ima nekih novčanih interesa da se ništa ne sredi – jer to je teško razumjeti“, kaže Janez Kopač, direktor Vijeća Energetske zajednice koje je osnovala EU.
BiH dužna je do kraja ovog mjeseca donijeti gasnu legislativu, ali od toga neće biti ništa. Kopač kaže da Vijeće energetske zajednice uopće ne zna kako da se postavi prema BiH, a naloženo im je da joj odrede nove sankcije:
„Mi razmišljamo tome, ali šta da predložimo u vezi s tom jadnom BiH? Da vam oduzmemo IPA fondove, već su vam oduzeti zbog Sjedić-Finci. Da vas isključimo iz Energetske zajednice, to je bezveze. Želimo vas uključiti u EU, a ne da vas isključujemo. Da vam damo neke finansijske kazne, i ovako i onako imate toliko svojih problema. I žalosno je. Mi bismo željeli pomoći, a ne kažnjavati“, naglašava direktor Vijeća energetske zajednice EU.
Kopač je uvjeren da bi legislativa bila donesena da je Mirko Šarović ostao na čelu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. S novim ministrom Borisom Tučićem ne mogu uspostaviti nikakvu komunikaciju, što je, prema Kopačević riječima, u Ministarskom vijeću Energetske zajednice ocijenjeno potpuno neprofesionalno i neljudski:
„Posebno moram da kažem za ministra Tučića koji je ministar države, on bi se morao zalagati za neke državne interese. On potpuno ignoriše bilo šta šta bi se sredilo na nivou države. To je shizofrena situacija - nemam drugog komentara“, naglašava Kopač.
Nakon ovakvih javnih kritika, i to na svečanosti otvorenja znanstvene konferencije Energa, ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sustava Mirza Kušljugić, koji je i bh. parlamentarac, za naš program kaže da se o donošenju gasne legislative samo jednom uspjelo tematski govoriti u okviru komisije za vanjske poslove. Međutim, gasnu legislativu nikada nisu uspjeli staviti na dnevni red Parlamenta BiH:
„Nije prijatno da budete jedina zemlja protiv koje je pokrenut proces u energetskoj zajednici, a zna se da je energetska zajednica tehničko povezivanje sa EU. To je jedna funkcionalna integracija gdje se testira koliko država može da poštuje pravila EU. Na gubitku smo zato što gubimo kredibilitet u procesu koji nam je jako važan. Na ideju ’dobro, onda ćemo mi izaći iz energetske zajednice’, direktor Kopač odgovara: ’Da, vi možete izaći iz energetske zajednice, ali to vam istovremeno odmah znači prestanak pregovora sa EU.’“, navodi Kušljugić.
Čak i susjedna Hrvatska kao članica EU još uvijek trpi probleme u energetskom uređenju. Profesor Slavko Krajcar sa zagrebačkog Sveučilišta kaže da je i tamo ključni problem politički, ali i građanski otpor promjenama:
„Ako mislite da je bilo lako, nije bilo. U energetici su se u zadnjih 20-ak godina desila nestvarna čuda. Od nečaga što smo mislili da nas pripada, došli smo do nečega što nas pripada samo ako to možemo platiti. To, naravno, nije ništa ružno. To samo znači da je to istina. Ja bih rekao da to kako je Hrvatska prošla nešto malo ’uz prisilu’, jer smo to morali postići ako smo imali namjeru postati članica EU, napravili smo to, nismo riješili sve probleme, još uvijek treba mijenjati dosta svijesti“, podsjeća Krajcar.
Međutim, i gasnu legislativu kao i eneregetski sektor treba shvatiti kao industriju budućnosti. Bh. energetski potencijali, uz dobru energetsku politiku, mogli bi privući brojne strane investitore, kaže Alija Mujčinagić iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju:
„Na državnom nivou izostaje zakonodavni okvir kojim bi se uredila energetska politika na državnom nivou i odatle imamo stalne pritiske međunarodne zajednice jer je BiH potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, i time smo mi preuzeli pravni okvir EU kada je u pitanju energetika. Politička volja je definitivno krivac da mi nemamo vidljive pomake na ovome polju“, smatra Mujčinagić.
Sve je ovo dodatni korak nazad za BiH. Naši sugovornici kažu da zastoja BiH nismo ni svjesni, ali bit ćemo onda kada odlučimo krenuti naprijed i kada uočimo koliko godina već živimo u dalekoj prošlosti.