Iz Evropske Unije sve su češći pozivi za revizijom politike prema Minsku.
Istodobno, u Bjelorusiji je na djelu respresija koji posjeća na totalitarna vremena nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Agenti KGB na svakom su koraku, svakodnevno se rade pretresi kuća opozicionara, ljudi se zaustavljaju na ulici, privode na ispitivanja, oduzimaju im se pasoši.
U zatvorima je još oko tridesetak ljudi, no i dalje ih je teško locirati. KGB ih premješta iz zatvora u zatvor i ne dopušta obiteljima ili odvjetnicima kontakt s uhapšenima.
Protiv 31 demonstranta vlasti su podigle optužnicu, ali još njih 120 terete da su „aktivno sudjelovali“ u demonstracijama 19. decembra.
Jedan od tih ljudi bio je i Andrey Sharenda, mladi aktivist iz oblasti Brest na zapadu Bjelorusije. On je radio za predsjedničkog kandidata Vitalija Rymasheuskog koji je također bio uhapšen, a u međuvremenu pušten iz zatvora.
Agenti tajnih službi upali su u Andreyev stan i predstavili se kao službenici KGB koji moraju obaviti pretres jer se vjeruje da se u stanu nalaze dokumenti vezani uz demonstracije.
Tajna snimka KGB-a
No, prvi put je cijela „akcija“ snimljena. Naravno, ne voljom KGB, već snalažljivošću obitelji Sharenda.
"Savjetujemo vam da dobrovoljno predate svaki predmet koji bi mogao imati značaj za kriminalističku istragu", čuje se na snimci.
Oficir je zatražio da im se predaju svi mobilni telefoni, kamere, pasoši.
Veliki dio snimke je bez glasova, ali čuje se kako KGB pretražuje stan.
Tu i tamo se prepoznaju zvukovi igračaka, a onda se čuje smijeh stanara.
Cijela snimka traje 45 minuta i zapravo je prilično stresna. U jednom je trenutku Andrejeva supruga Paulina, izgubila živce i zapitala istražitelje zašto ne vode istragu protiv predsjednika Lukašenka koji je falsificirao izborne rezultate.
Agent je potom upozorio da se ništa ne snima, na što je Paulina odgovorila, "a ja vas molim da uhapsite Lukašenka za ono što je radio posljednjih deset godina, umjesto što se ovdje pozivate na nekakav zakon".
Nakon pretresa Sharidinima je formalno ponuđeno da potpišu izjavu da su dobrovoljno "pomogli da se razjasne neke stvari", no oni su to odbili.
Nakon objavljivanja audio snimke mogla bi slijediti i optužnica.
Čini se da je usprkos pritiscima i osudama iz medjunarodne zajednice bjeloruski režim sve nemilosrdniji u slamanju opozicije.
Kolege iz bjeloruskog servisa kažu da je nemoguće utvrditi koliki je broj agenata KGB-a u zemlji, ali da izviru iz svakog kuta. Pretresi kuća i stanova su svakodnevni, kao i ispitivanja velikog broja novinara.
U srijedu su bjelorsuki opozicionari svjedočili pred Vanjsko - političkim komiteteom Evropskog parlamenta. Zatražili su da Bruxelles revidira politiku prema Minsku.
Evropa upozorava Bjelorusiju
Predsjednik Evropskog parlamenta Jurzy Busek upozorio je da Bjalorusija nema demokratskig legitimiteta vladu.
Povjerenik za proširenje Stefan Fuele pozvao je na hitno oslobadjanje svih uhapšenih. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da bi EU trebala ponovo razmotriti uvođenje sankcija Bjelorusiji .
Koncem mjeseca održati će se sjednica Evropskog parlamenta. Očekuje se zauzimanje čvršćeg stava prema Minsku i donošenje rezolucije koja će preporučiti sankcije protiv bjeloruskog vodstva.
Konačnu odluku zauzeti će ministri vanjskih poslova dvadeset sedmorice.
Evropska Unija je 2006. nakon spornih izbora uvela zabranu izdavanje viza za 34 bjeloruska dužnosnika, među kojima je bio i predsjednik Lukašenka.
Dvije godine kasnije ukinuta je odluka uz nadu da bi to moglo privoljeti Lukašenka na demokratske reforme.
Pokazalo se da jedini evropski diktator nema namjeru odreći se svog trona.
Istodobno, u Bjelorusiji je na djelu respresija koji posjeća na totalitarna vremena nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Agenti KGB na svakom su koraku, svakodnevno se rade pretresi kuća opozicionara, ljudi se zaustavljaju na ulici, privode na ispitivanja, oduzimaju im se pasoši.
U zatvorima je još oko tridesetak ljudi, no i dalje ih je teško locirati. KGB ih premješta iz zatvora u zatvor i ne dopušta obiteljima ili odvjetnicima kontakt s uhapšenima.
Protiv 31 demonstranta vlasti su podigle optužnicu, ali još njih 120 terete da su „aktivno sudjelovali“ u demonstracijama 19. decembra.
Jedan od tih ljudi bio je i Andrey Sharenda, mladi aktivist iz oblasti Brest na zapadu Bjelorusije. On je radio za predsjedničkog kandidata Vitalija Rymasheuskog koji je također bio uhapšen, a u međuvremenu pušten iz zatvora.
Agenti tajnih službi upali su u Andreyev stan i predstavili se kao službenici KGB koji moraju obaviti pretres jer se vjeruje da se u stanu nalaze dokumenti vezani uz demonstracije.
Tajna snimka KGB-a
No, prvi put je cijela „akcija“ snimljena. Naravno, ne voljom KGB, već snalažljivošću obitelji Sharenda.
"Savjetujemo vam da dobrovoljno predate svaki predmet koji bi mogao imati značaj za kriminalističku istragu", čuje se na snimci.
Oficir je zatražio da im se predaju svi mobilni telefoni, kamere, pasoši.
Veliki dio snimke je bez glasova, ali čuje se kako KGB pretražuje stan.
Tu i tamo se prepoznaju zvukovi igračaka, a onda se čuje smijeh stanara.
Cijela snimka traje 45 minuta i zapravo je prilično stresna. U jednom je trenutku Andrejeva supruga Paulina, izgubila živce i zapitala istražitelje zašto ne vode istragu protiv predsjednika Lukašenka koji je falsificirao izborne rezultate.
Agent je potom upozorio da se ništa ne snima, na što je Paulina odgovorila, "a ja vas molim da uhapsite Lukašenka za ono što je radio posljednjih deset godina, umjesto što se ovdje pozivate na nekakav zakon".
Nakon pretresa Sharidinima je formalno ponuđeno da potpišu izjavu da su dobrovoljno "pomogli da se razjasne neke stvari", no oni su to odbili.
Nakon objavljivanja audio snimke mogla bi slijediti i optužnica.
Čini se da je usprkos pritiscima i osudama iz medjunarodne zajednice bjeloruski režim sve nemilosrdniji u slamanju opozicije.
Kolege iz bjeloruskog servisa kažu da je nemoguće utvrditi koliki je broj agenata KGB-a u zemlji, ali da izviru iz svakog kuta. Pretresi kuća i stanova su svakodnevni, kao i ispitivanja velikog broja novinara.
U srijedu su bjelorsuki opozicionari svjedočili pred Vanjsko - političkim komiteteom Evropskog parlamenta. Zatražili su da Bruxelles revidira politiku prema Minsku.
Evropa upozorava Bjelorusiju
Predsjednik Evropskog parlamenta Jurzy Busek upozorio je da Bjalorusija nema demokratskig legitimiteta vladu.
Povjerenik za proširenje Stefan Fuele pozvao je na hitno oslobadjanje svih uhapšenih. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da bi EU trebala ponovo razmotriti uvođenje sankcija Bjelorusiji .
Koncem mjeseca održati će se sjednica Evropskog parlamenta. Očekuje se zauzimanje čvršćeg stava prema Minsku i donošenje rezolucije koja će preporučiti sankcije protiv bjeloruskog vodstva.
Konačnu odluku zauzeti će ministri vanjskih poslova dvadeset sedmorice.
Evropska Unija je 2006. nakon spornih izbora uvela zabranu izdavanje viza za 34 bjeloruska dužnosnika, među kojima je bio i predsjednik Lukašenka.
Dvije godine kasnije ukinuta je odluka uz nadu da bi to moglo privoljeti Lukašenka na demokratske reforme.
Pokazalo se da jedini evropski diktator nema namjeru odreći se svog trona.