Loše ceste i divljanje autima i motorima po gradskim ulicama postali su svakodnevnica za građane u BiH. Od početka godine na cestama u BiH život je izgubilo 220 osoba, dok ih je više od 3.000 teže ili lakše povrijeđeno.
Bahati vozači, ali i neobazrivi pješaci uglavnom su uzročnici sve većeg broja nesreća koje se događaju na gradskim, ali i magistralnim cestama.
„Mnogo je vozila, mnogo mladih vozača. Po danu je i nekako, noć je još gora. Puno je alkohola, puno svega.“
„Nimalo bezbjedno. Pa svi ludo voze. I svima se žuri. Ne poštuju pješake, ne poštuju prvenstvo prolaza. Nervozni, trube, ubacuju se...“
Brza vožnja neprilagođena lošim cestama, alkohol i narkotici najčešći su uzroci saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom. Samo u dva mjeseca, julu i augustu ove godine život na cestama izgubilo je 60 osoba. Teško je povrijeđeno skoro 200 osoba, dok je više od 1.000 ljudi pretrpjelo lakše tjelesne povrede. Najviše zabrinjava broj poginulih u saobraćajnim nesrećama, kaže savjetnik federalnog ministra unutrašnjih poslova Admir Katica.
„Stanje sigurnosti saobraćaja u mjesecu julu i u mjesecu avgustu ponovo upozorava na to kolijko je važno stalno ulagati u sigurnost u saobraćaju, koliko je važno da se pored policije cijelo društvo uključi u borbu tog ubice savremenog doba, kako to mnogi nazivaju“, kaže Katica.
Prema podacima MUP-a FBiH, većina poginulih u saobraćajnim nesrećama su mladi ljudi od 18 do 30 godina. Katica ističe da od 16 vozača, koliko ih je poginulo u julu ove godine, deset nije imalo više od 30 godina.
„U najvećoj mjeri posljedice saobraćajnih nezgoda i oni koji uzrokuju saobraćajne nezgode su mladi ljudi između 18 i 30 godina. I to je činjenica koja sve nas treba da opredijeli u kojem ćemo pravcu ići“, navodi Katica.
Neprilagođena brzina uzrok je polovine saobraćajnih nesreća i u Republici Srpskoj. Od početka godine na cestama je poginulo 88 osoba, dok je 430 teško povrijeđeno. Prema riječima glasnogovornice Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a Mirne Šoja, broj nesreća sa smrtno stradalim osobama manji je nego prošle godine.
„Broj poginulih u saobraćajnim nesrećema je za 26,7 odsto manji nego u istom periodu prošle godine, broj teže povrijeđenih manji je za 18,4 odst. Znači, u RS se bilježi tendencija smanjenja, tj. poboljšanja stanja u bezbjednosti u saobraćaju“, kaže Šoja.
Najviše krivaca među mladim vozačima
Glasnogovornica MUP-a RS ističe da u saobraćajnim nesrećama najčešće stradaju vozači i pješaci.
„Među poginulim najveća kategorija su lica od 50 do 60 godina starosti, a zatim lica od 21 do 30 godina starosti. I, naravno, broj saobraćajnih nesreća na području na RS uvijek za određeni postotak veći u dane vikenda, znači petkom i subotom“, kaže Šoja.
Ni građani - pješaci nisu zadovoljni sigurnošću u saobraćaju:
„Što se tiče vozača, moramo mi obratiti pažnju radi svoje sigurnosti, jer ako mi pazimo na prelaze i sve, onda normalno da ćemo biti sigurniji.“
„Nesigurno skroz. Uopšte ne gledaju je li crveno, nekad prođu kroz crveno.“
„Vrlo nesigurno - zbog količine auta, zbog nepažnje, zbog parkiranja po trotoarima, zbog toga što žure da pređu bez obzira da li je crveno i, žuto, zeleno - nebitno.“
„Mi se zaista ne osjećamo sigurni u saobraćaju.“
Najviše saobraćajnih nesreća prouzrokuju vozači od 21 do 25 godina, kaže predsjednik banjalučkog Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Milenko Jaćimović.
„U nas u statistici ukupnog broja stradalih lica i poginulih oni su na prvom mjestu. Mladi vozači od 21 do 25 vjerovatno u većoj mjeri konzumiraju alkohol i voze sami bez pratioca i tako se događa najviše saobraćajnih nesreća“, kaže Jaćimović.
Jaćimović ističe kako tehnička ispravnost vozila također doprinosi velikom broj nesreća sa fatalnim posljedicama
„Tehnički neispravno od 1566 vozila u BiH čak 1014, što je jedan zaista veliki postotak neispravnih vozila“, kaže Jaćimović.
Prema podacima istraživanja Međunarodne organizacije za poboljšanje sigurnosti saobraćaja EuroRAP iz Belgije, više od polovine magistralnih cesta na području Federacije predstavljaju ceste visokog rizika. Predsjedavajući ove organizacije John Dawson procjenjuje da će, uz ovakav trend, na magistralnim cestama u BiH u narednih 10 godina život u saobraćajnim nesrećama izgubiti 25.000 osoba.
„Sigurnost saobraćaja u BiH je veoma loša. U ovoj zemlji imate dva do tri puta veću vjerovatnoću da ćete poginuti nego na većini evropskih cesta“, navodi Dawson.
Kako bi se smanjio broj saobraćajnih nesreća, te poboljšala sigurnosna cestovna slika, prije tri mjeseca usvojene su izmjene i dopune Zakona o sigurnosti saobraćaja BiH. Najznačajnije izmjene ovog zakona odnose se na ograničenje brzine kretanja u naselju sa dosadašnjih 60 na 50 kilometara na sat, čime je brzina usklađena sa preporukom Svjetske zdravstvene organizacije.
Također, pooštrene su i novčane sankcije za prekršioce Zakona, koje se kreću u rasponu od 100 do 600 KM, odnosno od 50 do 300 eura. Ukoliko je vozač pod dejstvom alkohola, kazna se udvostručuje, uz jednomjesečno oduzimanje vozačke dozvole. Za nadati se da će ove izmjene Zakona doprinijeti većoj sigurnosti u saobraćaju.
Bahati vozači, ali i neobazrivi pješaci uglavnom su uzročnici sve većeg broja nesreća koje se događaju na gradskim, ali i magistralnim cestama.
„Mnogo je vozila, mnogo mladih vozača. Po danu je i nekako, noć je još gora. Puno je alkohola, puno svega.“
„Nimalo bezbjedno. Pa svi ludo voze. I svima se žuri. Ne poštuju pješake, ne poštuju prvenstvo prolaza. Nervozni, trube, ubacuju se...“
Brza vožnja neprilagođena lošim cestama, alkohol i narkotici najčešći su uzroci saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom. Samo u dva mjeseca, julu i augustu ove godine život na cestama izgubilo je 60 osoba. Teško je povrijeđeno skoro 200 osoba, dok je više od 1.000 ljudi pretrpjelo lakše tjelesne povrede. Najviše zabrinjava broj poginulih u saobraćajnim nesrećama, kaže savjetnik federalnog ministra unutrašnjih poslova Admir Katica.
„Stanje sigurnosti saobraćaja u mjesecu julu i u mjesecu avgustu ponovo upozorava na to kolijko je važno stalno ulagati u sigurnost u saobraćaju, koliko je važno da se pored policije cijelo društvo uključi u borbu tog ubice savremenog doba, kako to mnogi nazivaju“, kaže Katica.
Prema podacima MUP-a FBiH, većina poginulih u saobraćajnim nesrećama su mladi ljudi od 18 do 30 godina.
Prema podacima MUP-a FBiH, većina poginulih u saobraćajnim nesrećama su mladi ljudi od 18 do 30 godina. Katica ističe da od 16 vozača, koliko ih je poginulo u julu ove godine, deset nije imalo više od 30 godina.
„U najvećoj mjeri posljedice saobraćajnih nezgoda i oni koji uzrokuju saobraćajne nezgode su mladi ljudi između 18 i 30 godina. I to je činjenica koja sve nas treba da opredijeli u kojem ćemo pravcu ići“, navodi Katica.
Neprilagođena brzina uzrok je polovine saobraćajnih nesreća i u Republici Srpskoj. Od početka godine na cestama je poginulo 88 osoba, dok je 430 teško povrijeđeno. Prema riječima glasnogovornice Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a Mirne Šoja, broj nesreća sa smrtno stradalim osobama manji je nego prošle godine.
„Broj poginulih u saobraćajnim nesrećema je za 26,7 odsto manji nego u istom periodu prošle godine, broj teže povrijeđenih manji je za 18,4 odst. Znači, u RS se bilježi tendencija smanjenja, tj. poboljšanja stanja u bezbjednosti u saobraćaju“, kaže Šoja.
Najviše krivaca među mladim vozačima
Glasnogovornica MUP-a RS ističe da u saobraćajnim nesrećama najčešće stradaju vozači i pješaci.
„Među poginulim najveća kategorija su lica od 50 do 60 godina starosti, a zatim lica od 21 do 30 godina starosti. I, naravno, broj saobraćajnih nesreća na području na RS uvijek za određeni postotak veći u dane vikenda, znači petkom i subotom“, kaže Šoja.
Ni građani - pješaci nisu zadovoljni sigurnošću u saobraćaju:
"U BiH imate dva do tri puta veću vjerovatnoću da ćete poginuti nego na većini evropskih cesta“, kaže predsjedavajući Međunarodne organizacije za poboljšanje sigurnosti saobraćaja EuroRAP iz Belgije John Dawson.
„Što se tiče vozača, moramo mi obratiti pažnju radi svoje sigurnosti, jer ako mi pazimo na prelaze i sve, onda normalno da ćemo biti sigurniji.“
„Nesigurno skroz. Uopšte ne gledaju je li crveno, nekad prođu kroz crveno.“
„Vrlo nesigurno - zbog količine auta, zbog nepažnje, zbog parkiranja po trotoarima, zbog toga što žure da pređu bez obzira da li je crveno i, žuto, zeleno - nebitno.“
„Mi se zaista ne osjećamo sigurni u saobraćaju.“
Najviše saobraćajnih nesreća prouzrokuju vozači od 21 do 25 godina, kaže predsjednik banjalučkog Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Milenko Jaćimović.
„U nas u statistici ukupnog broja stradalih lica i poginulih oni su na prvom mjestu. Mladi vozači od 21 do 25 vjerovatno u većoj mjeri konzumiraju alkohol i voze sami bez pratioca i tako se događa najviše saobraćajnih nesreća“, kaže Jaćimović.
Jaćimović ističe kako tehnička ispravnost vozila također doprinosi velikom broj nesreća sa fatalnim posljedicama
„Tehnički neispravno od 1566 vozila u BiH čak 1014, što je jedan zaista veliki postotak neispravnih vozila“, kaže Jaćimović.
Prema podacima istraživanja Međunarodne organizacije za poboljšanje sigurnosti saobraćaja EuroRAP iz Belgije, više od polovine magistralnih cesta na području Federacije predstavljaju ceste visokog rizika. Predsjedavajući ove organizacije John Dawson procjenjuje da će, uz ovakav trend, na magistralnim cestama u BiH u narednih 10 godina život u saobraćajnim nesrećama izgubiti 25.000 osoba.
„Sigurnost saobraćaja u BiH je veoma loša. U ovoj zemlji imate dva do tri puta veću vjerovatnoću da ćete poginuti nego na većini evropskih cesta“, navodi Dawson.
Kako bi se smanjio broj saobraćajnih nesreća, te poboljšala sigurnosna cestovna slika, prije tri mjeseca usvojene su izmjene i dopune Zakona o sigurnosti saobraćaja BiH. Najznačajnije izmjene ovog zakona odnose se na ograničenje brzine kretanja u naselju sa dosadašnjih 60 na 50 kilometara na sat, čime je brzina usklađena sa preporukom Svjetske zdravstvene organizacije.
Također, pooštrene su i novčane sankcije za prekršioce Zakona, koje se kreću u rasponu od 100 do 600 KM, odnosno od 50 do 300 eura. Ukoliko je vozač pod dejstvom alkohola, kazna se udvostručuje, uz jednomjesečno oduzimanje vozačke dozvole. Za nadati se da će ove izmjene Zakona doprinijeti većoj sigurnosti u saobraćaju.
