Dostupni linkovi

Otvaranje predstavništava BiH posljedica ''političkih natezanja''


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
BiH u posljednje vrijeme ima trend otvaranja entitetskih, kantonalnih predstavništava širom svijeta. To je, kažu upućeni, više posljedica političkih međuentitetskih prepucavanja nego iskrena potreba da se ova zemlja ili njen dio promoviše u ekonomskom smislu.

Pored ionako preobimne i preskupe administracije, otvaranje novih predstavništava samo je dodatno opterećenje budžetima, a efekti do sada nisu poznati. No, s obzirom da bh. diplomatija ne radi svoj posao kako treba, to je dovoljan argument nižim nivoima vlasti da svoje interese ostvaruju samostalno.

Nedavno je Vlada RS otvorila svoje predstavništvo u Moskvi, a ranije još četiri u raznim zemljama. Iako se u Predsjedništvu BiH vodila debata o tome da li je ustavno da jedan entitet otvara svoja predstavništva po svijetu kao da je država, praksa drugih zemalja govori da čak i lokalne zajednice, ukoliko procijene da imaju ekonomski interes, mogu otvoriti svoje predstavništvo u nekoj stranoj zemlji. Već neko vrijeme i Kanton Sarajevo ima ga u Briselu.

Da je interes ekonomske prirode, a cilj promocija vrijednosti koje ova zemlja ima, nova predstavništva ne bi bila problem, no bh. ekonomska diplomatija gotovo i ne postoji, a efekti rada postojećih predstavništava za sad su nepoznati.

No, poznato je da će samo za održavanje predstavništava Vlade RS budžetske obveznike koštati dva miliona maraka. Plate uposlenika iznose od 3.500 do 6.500 hiljada maraka.

Danijela Pejić glasnogovornica ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS nije mogla precizno odgovoriti na pitanje da li se uloženi novac i vrati, ali je najavila otvaranje novih predstavništava tog entiteta u Zagrebu i Vašingtonu.
Svetlana Cenić

Bivša ministrica finansija RS Svetlana Cenić kaže kako do sada nema niti jednog vidljivog ulaganja koje je dogovorilo neko predstavništvo RS:

„Ona više služe u neke političke svrhe, manje u privredne, efekt na privredu nemaju. Pri tome služe još za udomljavanje nekih podobnih kadrova.“


Preklapanja aktivnosti i interesa

I Mirza Hajrić, nekadašnji direktor Agencije za promociju stranih investicija BiH, dijeli mišljenje kako je otvaranje entitetskih, ali i kantonalnih predstavništava posljedica ''političkih natezanja'' u samoj BiH:

„Jako malo se ovih predstavništava otvara sa nekim planom, programom rada i analizom. Više je to neko, čini mi se, lokalno ili regionalno foliranje, kao imamo mi para, pa će to dobro zvučati da imamo, ili, nažalost, da se neko negdje vani uhljebi. Ali ne vidim da je ijedno od tih regionalnih predstavništava nešto napravilo u smislu rezultata.“


Igor Gavran, Foto: Midhat Poturović
U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu kako se rad ovih predstavništava često preklapaju sa zvaničnim predstavništvima BiH. Igor Gavran:

„Apsolutno nisu ni na koji način uvezana u državnu diplomtasko-konzularnu mrežu, niti su međusobno na neki način uvezana, tako da, naravno, ima i preklapanja aktivnosti i interesa. A, nažalost, umjesto da se težište da isključivo na ekonomsko predstavljanje i ekonomsku promociju, uglavnom se velikim dijelom, posebno kada su u pitanju neka entietska predstavništva, se ide više na neko političko lobiranje i političko predstavljanje, čime se pravi paralelizam sa zvaničnim državnim sistemom vanjske politike umjesto da se teži ekonomskoj promociji, tako da su i rezultati koje ova predstavništva ostvaruju vrlo upitni u ekonomskom smislu, dok s druge strane imamo zaista dobre konkretne rezultate nekih potpuno nedržavnih udruženja - recimo, udruženje ’Kupujmo - koristimo domaće’ je već ostvarilo vrlo konkretne rezultate i povezalo naše proizvođače i ponuđače i omogućilo izlaz na ta tržišta, mada niti imaju podršku od države, niti su dio bilo kakve zvanične mreže.“

Nije samo problem što se na ovaj način rasipaju novci poreskih obveznika, nego i što diplomatsko konzularna mreža BiH nije iskoristila svoje kapacitete za uspostavu ekonomske saradnje sa drugim zemljama. Precizno smišljene strategije kako privući zainteresovane ulagače u BiH nema, nego je to prepušteno svakom ambasadoru ponaosob.

Nekonkurentni na regionalnom tržištu rada i usluga


Bivši ambasador BiH u Njemačkoj Nedeljko Despotović kaže kako su stranci itekako zainteresirani za saradnju sa bh. kompanijama, međutim nisu ni svi bh. ambasadori inventivni u traženju potencijalnih ulagača u BiH:

„Ja sam imao sreću da radim s jednom grupom ljudi koja je bila proaktivna. Mi smo za tri i po godine poslali oko 200 inicijativa koje su došle sa njemačke strane za uspostavljanje kontakata sa raznoraznim privrednim subjektima u BiH, počev od toga da smo davali informacije ko se bavi proizvodnjom proizvoda od plastike, pa do toga da ljudi žele da se upoznaju s nekim, da vide postoji li mogućnost saradnje itd.“


Mi smo izgubili najmanje 10, a vjerovatno i 15 godina ne radeći mnogo na popravljanju poslovne klime, pa samim tim smo veoma nekonkurentni na regionalnom tržištu rada i usluga.
No, i da imamo mnogo više sposobnih bh. predstavnika u svijetu, malo bi to značilo s obzirom na vrlo lošu poslovnu klimu u samoj zemlji, upozorava Mirza Hajrić:

„Ako ti prodaješ poslovnu klimu kakva je u BiH gdje na platu treba da dodaš sedamdesetak posto dažbina, a ti se takmičiš za ista radna mjesta sa Makedonijom, gdje na platu koja je možda duplo manja nego u BiH treba dvadesetak posto da se doda, ispade bosanska plata za radnika više nego dva puta skuplja nego u Makedoniji. I naravno da ćeš takvu bitku izgubiti. Mi smo izgubili najmanje deset, a vjerovatno i 15 godina ne radeći mnogo na popravljanju poslovne klime, pa samim tim smo veoma nekonkurentni na regionalnom tržištu rada i usluga.“


Stoga i ne čudi činjenica da je BiH posljednja na regionalnoj ljestvici po svim parametrima, od ino-ulaganja, do bruto društvenog proizvoda.
XS
SM
MD
LG