Šta nakon neuspjeha pregovora Filea i bh. političara

Hrabri ljudi imaju pravo da preuzmu inicijativu u svoje ruke, da na dostojanstven i miran način pokrenu pitanja sa kojima se BiH treba da suoči, poruka je komesara za proširenje Štefana Filea na kraju dvodnevne posjete BiH. U isto vrijeme File je razočaran neuspjehom razgovora sa bh. liderima o provođenju presude Sejdić - Finci, za čiji krah, kaže, da on nije kriv, već domaći političari. File je najavio i tri nove inicijative Evropske komisije, prije svih na pružanju pomoći bh. ekonomiji, te značajnijem ključivanju građanskog društva u borbi potiv korupcije.

Nakon neuspjeha još jednog sastanka o otklanjanju diskriminacije iz Ustava BiH, Štefan File, evropski komesar za proširenje, je izjavio da prošla noć nije bila prva bez sna. Pozvao je bh. političare da ne ignorišu glas građana. Više je nego jasno da politički sistem u BiH mora postati odgovorniji prema građanima BiH:

„U smislu onoga što je bitno za građane: uslova za više radnih mjesta, efikasniji sistem pravosuđa i fer prilike u životima građana. Građane i njihov glas treba saslušati. Građani treba da budu angažovani i treba da budu u prilici da to rade bez straha od bilo kakvog nasilja, proganjanja ili intimidacije. Također, trebalo bi da se obezbijede uslovi da ne bude nasilja ni sa jedne strane.“

Komesar za proširenje konstatovao je da je maratonski sastanak sa političkim liderima, posvećen provođenju presude Sejdić - Finci, bio razočaravajući. Od 2010. godine bezuspješno je pokušano tri puta da se riješi ovo pitanje. Tokom čitavog ovog procesa, pa i tokom prošle noći, neki od učesnika činili su sve što mogu, dok su drugi govorili, ali bez ikakvog iskrenog napora. File ih nije htio imenovati jer je, kaže prije, svega diplomata:

„Ovo nije bio moj neuspjeh. Ovo je bio neuaspjeh političara BiH. Izvinite, ali stvarno je tako. Zbog svega rečenog, ja sam zaključio moj angažman u vezi s ovim pitanjem. O tome sam obavijestio političke lidere. O tome sam obavijestio i visoku predstavnicu, odnosno zamjenicu predsjednika gospođu Ashtown, kao i Vijeće za vanjske poslove. Sljedeće sedmice ću lično o tom razgovarati sa predsjedavajućim Vijeća Evrope. Sad je ponovo trenutak za institucije BiH da preuzmu na sebe ovu inicijativu. Sramota je da dolazi do ovakvog neuspjeha. To je sramota za političare. – jer do ovoga neuspjeha dolazi zbog njihove neaktivnosti.“

Međutim, ovo ne predstavlja kraj anagažmana EU sa BiH i njenim građanima, dodaje File, napominjući da je to rekao i predstavnicima građanskog društva, ali i Vjekoslavu Bevandi, Nerminu Nikšiću i Željki Cvijanović. File je predstavio tri inicijative. U prvoj Evropska komisiji pažnju usmjerava ka jačanju ekonomskog upravljanja:

„Ova inicijativa će biti pokrenuta u Londonu sljedeći ponedjeljak i BiH će biti jedna od prvih zemalja koja će imati koristi od ovog programa.“

U tom kontekstu predloženo je osnivanje zajedničke radne grupe EU i BiH, koja bi trebala da ubrza implementaciju projekata u BiH koje finansira EU:

„Konkretno, imamo projekte vrijednosti od otprilike 210 miliona eura, koji su trenutno aktuelni, kao i sredstva za projekte u vrijednosti od skoro 150 miliona eura koji tek treba da počnu.“

Kao treću inicijativu u EU namjeravaju, u okvirima dijaloga o pravosuđu, uključiti i neke pravne stečevine EU. Plan je, prije svega, uključivanje građanskog društva u borbu protiv korupcije. O tome će biti riječi, kako je najavio Štefan File, na sastanku početkom marta u BiH.

A ovako su potpredsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, i predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija opisali još jedne propale pregovore:

„Nažalost, nismo uspjeli. I meni je zaista krivo što su propali sati, dani i noći pregovora“, kazao je Izetbegović. Lagumdžija je dodao: „Nažalost, pozicije se nisu bitno promijenile.“

Analitičari: Očekivana propast pregovora

Rasprava se vraća unazad jer, očigledno, ono što su lideri potpisali kao zajedničke principe u Briselu 1. oktobra prošle godine više ne vrijedi, upozorava profesor mostarskog Sveučilišta Mile Lasić:

„Radi se o propalim pregovorima - i najgore u svemu tome je što vjerojatno dolazi do stand bye-a u evropskim intervencijama koji bi vodili nekoj vrsti kompromisa među posvađanim i nepomirljivim opcijama bh. lidera. Riječ je o tomu da sada više nije u igri, po svoj prilici, ni dogovor od 1. listopada, upravo onaj koji je pozdravljen od strane Europskog parlamenta. Ako smo se vratili ispod potpisanoga u Briselu 1. listopada, onda se ovoj zemlji ne piše dobro, ne samo na njezinom europskom putu nego uopće.“

Rasprava o provođenju presude Evropskog suda vraća se u institucije BiH, što je bilo za očekivati, ističe analitičar Zekerijah Smajić:

„To je u startu od prije četiri godine bio sistemski promašaj EU, preuzimajući taj dosije iz Vijeća Evrope u svoju nadležnost - i drugačije se nije moglo ni završiti. Bilo je pitanje samo vremena kada će predstavnici EK shvatiti i prihvatiti realnost. Naravno, da je to urađeno u početku, bh. institucije, prije svega Parlamentarna skupština, uvjeren sam, na ovom predmetu je mogla biti značajno izbrušena kao institucija vlasti i zakonodavstva u BiH i mogli smo do ovog trenutka imati sasvim sigurno drugačiji rezultat.“

S obzirom da je evropski komesar za proširenje Štefan File stigao u BiH u vrijeme masovnih protesta, građani su očekivali da će sa bh. političarima, prije svega, razgovarati o tome kako poboljšati ekonomsko-socijalnu situaciju:



Bojan Bajić, analitičar, takođe je očekivao da visoki evropski zvaničnik više pažnje posveti aktuelnoj situaciji u BiH:

„U trenutku kada građani zahtijevaju borbu protiv korupcije, socio-ekonomske teme, visoki komesar okuplja naše političare i priča i reformi Ustava. Reforma Ustava je nemoguć zahtjev pred BiH u ovom trenutklu. Jedino realno sada jeste da se pod hitno borimo protiv korupcije, da smanjujemo administraciju, ukidamo beneficije, da pokušamo na socioekonomskom planu od ušteda, od korupcije da nešto napravimo. A s druge strane, taj isti gospodin File je ipak samo jedan karijerni diplomat u Briselu, koji ima probleme u svojoj karijeri zato što su nametnuli obavezu BiH Sejdić - Finci, i taj se zahtjev uspostavio u smislu reforme Ustava kao nemoguća misija. I on sada, u ovom trenutku, kada BiH gori, dolazi ne bi li riješio problem Sejdić - Finci da mu ne bi ostao u karijeri kao neuspješan.“

Šta se može očekivati nakon novog neuspjeha sastanka Štefan File – bh. političari? Zekerijah Smajić kaže:

„Sigruno u skoroj budućnosti ništa. Red poteza je sljedeći: U maju mjesecu su izbori za Evropski parlament i konstituiranje svih evropskih institucija zakonodavne i izvršne vlasti, a u oktobru su izbori u BiH. Znači, svi evropski zvaničnici će se fokusirati isključivo na svoju izbornu bazu u svojim zemljama, i, s druge strane, čekaće epilog izbora u BiH. Do druge polovine januara naredne godine ne očekujem bilo kakvo bavljenje Bosnom i Hercegovinom.“


Inače u BiH su i u utorak nastavljeni protesti u većim gradovima. Demonstranti koji su su u utorak blokirali raskrsnicu kod Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, su se razišli, a odvijanje saobraćaja je normalizovano. Prema nezvaničnim informacijama, okupljanje demonstranata je planirano i srijedu u 12 sati.

U Tuzli su građani, njih oko hiljadu, ispred zgrade Skupštine Tuzlanskog kantona zahtijevali da sada već bivši ministri u Vladi tog kantona potpišu pismenu izjavu da se odriču prava na „bijeli hljeb“. Proteste su najavili u srijedu ujutro u devet sati ispred zgrade suda.

Oko 200 građana Mostara protestovalo je na Španskom trgu, tražeći smjenu Kantonalne vlade, ukidanje beneficija političarima i donošenje zakona o socijalnoj zaštiti.