Šljivančanin je iz Amsterdama u Beograd stigao redovnom linijom JAT ervejza, a izašao je na poseban izlaz u pratnji policije. Za razliku od atmosfere u junu 2003., kada je skoro 1000 Šljivančaninovih pristalica pokušalo da spreči njegovo hapšenje, povratak ovog haškog optuženika prošao je bez velike pažnje javnosti. Šljivančanin će policiji u Beogradu morati da preda pasoš i neće mu biti dozvoljeno da napušta Srbiju, kaže njegov advokat Goran Petronijević:
"Po nalogu tribunala on se nalazi na privremenoj slobodi do odlučivanja drugostepenog veća po žalbama. To podrazumeva boravak i neudaljavanje, bez posebnog odobrenja, iz Beograda i Srbije. Svakodnevno dolaze službenici policije da evidentiraju njegovo prisustvo u stanu gde bi trebao da boravi. Zabranjena mu je komunikacija, odnosno bilo kakav kontakt sa medijima."
Predstavnik sekretarijata Haškog tribunala Matijas Helman objašnjava za naš program da žalbeno veće odobrava privremeno puštanje na slobodu osoba koje su osuđene, a koje čekaju žalbeni postupak, ukoliko su ispunjena tri uslova:
"Prvi uslov je da se ta osoba pojavi na žalbenom pretresu, da se preda u pritvor kada to sud naredi. Drugi uslov je da ta osoba ne predstavlja opasnost za žrtve, svedoke ili bilo koje druge osobe. Treći uslov je da postoje posebne okolnosti koje opravdavaju privremeno puštanje."
Vlasti u Srbiji dale su garancije da će ova tri uslova biti ispunjena, bez obzira na to što je reč o optuženiku koji se nije dobrovoljno predao i čije je hapšenje pre četiri godine u Beogradu trajalo više od 10 sati.
Podsećamo, policija je prilikom hapšenja Veselina Šljivančanina naišla na žestok otpor njegovih pristalica. Oko 1.000 njih okupilo se te noći ispred Šljivančaninove zgrade u beogradskom naselju Cerak i napalo policiju kamenicama, flašama i drugim tvrdim predmetima. Istovremeno sa ispaljivanjem prvih šok bombi i patrona suzavca na demonstrante, krenula je i sama akcija ulaženja u stan. Šljivančanina, koji je nakon polusatnog razbijanja ulaznih vrata konačno i uhapšen:
"Uua.."
"Neću da ga pustim da ide u Hag..."
Epilog hapšenja ovog haškog optuženika bio je preko 50 povređenih pripadnika MUP-a Srbije i nepoznat broj demonstranata.
Ipak, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Hagom Rasim Ljajić ne očekuje probleme u ispunjavanju uslova pod kojima je Šljivančanin pušten na privremenu slobodu:
"Mi smo dali garancije, ne samo za Šljivančanina već i za mnoge druge. Do sada nismo imali nikakvih problema i sve obaveze, u tom pogledu, prema tribunalu smo ispunili. Da je do sada bilo propusta verovatno ga ne bi puštali, između ostalog i zato što se Šljivančanin nije dobrovoljno predao već je uhapšen."
Veselin Šljivančanin osuđen je pred Haškim tribunalom na pet godina zatvora jer nije sprečio torturu hrvatskih zarobljenika nakon bitke za Vukovar, koje su kasnije streljali pripadnici lokalne teritorijalne odbrane na poljoprivrednom dobru Ovčara u novembru 1991. godine. Do sada je u pritvoru proveo više od četiri godine, a njegov advokat Goran Petronijević očekuje mu ostatak kazne bude oprošten:
"Nakon što smo videli najavu žalbe od strane tužilaštva optimisti smo da je moguće da na kazni, koliko je ona sada odrezana, a to je ukupno pet godina, prođe i čitav postupak."
Ovu mogućnost ne isključuje ni predstavnik Haškog tribunala Matijas Helman:
"U ranijoj praksi mnoge osuđene osobe su puštane na slobodu pre nego što su odslužile punu kaznu, što je praksa u evropskim zemljama. O tome, u svakom slučaju, odluku mora da donese predsednik Tribunala."
Bez obzira na oštre reakcije u Hrvatskoj zbog Šljivančaninovog privremenog puštanja, ali i činjenicu da je sud u Osijeku protiv njega podigao optužnicu za ratne zločine u istočnoj Hrvatskoj, što se srpskog pravosuđa tiče, on po svemu sudeći može biti miran jer je vrlo mala mogućnost da tužilaštvo u Srbiji podigne optužnicu protiv bivšeg oficira JNA. Da li bi zbog ovoga Srbija i Hrvatska mogle dobiti još jedno sporno pitanje u svojim međusobnim odnosima. Miljenko Dereta iz Građanskih inicijativa veruje da do toga ipak neće doći:
"Mislim da se odnosi Srbije i Hrvatske razvijaju u dobrom pravcu i da će ova vrsta vraćanja na ratne teme biti sve ređi razlog za bilo koju vrstu nezadovoljstva."
Vukovarci pogođeni odlukom Haškog suda
Vukovar
Vukovar je pogođen činjenicom što je haški osuđenik, Veselin Šljivančanin, pušten da sa slobode čeka odluku o žalbi tužiteljstva na presudu kojom mu je za zločin u Vukovaru dosuđeno pet godina zatvora. To je za Vukovarce, nakon blage presude Šljivančaninu, drugi šok u protekla dva mjeseca. Neki od njih kažu kako je i tom odlukom Haški sud potvrdio, ne samo da je politički sud, već da je, kao institucija zadužena za uspostavu pravde, odavno mrtav.
Vukovar je od sinoć ponovno uznemiren, a mnogi njegovi stanovnici - naročito oni čija je rodbina stradala u opsadi grada ili zločinu na Ovčari - još su dublje pogođeni odlukom Haškog suda da se Veselinu Šljivančaninu dopusti da sa slobode čeka drugostupanjsku sudsku odluku. Zdravko Komšić, jedan od vukovarskih branitelja, koji je do posljednjeg sata branio svoj grad, kaže kako je za većinu njegovih kolega Haški sud već odavno mrtav:
"Ja osobno, a i cijeli grad, sam revoltiran takvom odlukom. To se moglo i očekivati, nakon one sramotne presude. To je normalan slijed u radu Haškog suda. Samim tim Haški sud je pokazao svoju nevjerodostojnost. Pokazao je i dokazao je da je politički sud. Za mene i za članove udruga Domovinskog rata Hag je mrtav. Mislim da bi ga trebalo pod hitno ukinuti. Ove presude koje su donesene treba poništiti i ljude pustiti kući. Koja korist od tog suda ako su glavni zločinci na slobodi, a neki mali su u zatvoru."
Mirko Kovačić imao je bliski susret sa Veselinom Šljivančaninom u Vukovarskoj bolnici na sam dan pada tog grada, 18. studenoga 1991. godine. Nakon toga završio je u logorima u Srbiji, a na beogradskom suđenju odgovornima za zločin na Ovčari, bio je jedan od svjedoka. Kaže kako je kazna Šljivančaninu više nego blaga, a odluku suda, da ga prije izdržane kazne pusti na slobodu, smatra skandaloznom:
"Jasno govoreći i prateći dokumenta prilikom suđenju za Ovčaru u Beogradu prije godinu i pol dana, i sve ono što je viđeno i osobno doživljeno onoga dana u bolnici, Šljivančanin snosi, u odnosu na ostale osuđene, ako ništa, ono makar jednu odgovornost. Ta odgovornost se vrlo loše očitava na nas stanovnike Vukovara. Dobiti pet godina, u odnosu na one koji su dobili maksimalno 15-20 godina, govori da Sud ne sudi jednako i da nije pravedan."
Ivan Pšenica iz Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja ipak se nada da će žalba na blagu presudu Šljivančaninu u drugostupanjskom postupku biti promijenjena i da će ga stići zaslužena kazna. No, Pšenica upozorava i na mogućnost političke trgovine, kojom se, kaže on, vodio Haški sud kako bi Srbiji dao ustupke zbog interesa međunarodne zajednice u problemu oko Kosova:
"Vjerojatno zbog onoga što se desilo na Kosovu, oni malo podilaze Srbima."
Vukovarci su razočarani i činjenicom da u Haškom pritvoru, bez prava da se brane sa slobode, suđenje čekaju Hrvati, kojima, za razliku od Šljivančanina, krivnja još nije dokazana. Kažu da nisu protiv toga da svi koji su počinili zločine budu i kažnjeni, ali da za sve moraju postojati ista mjerila.
