Vijeće za implementaciju mira u srijedu je dalo punu podršku mjerama koje je visoki predstavnik Miroslav Lajčak primjenio 19. listopada kako bi Bosnu i Hercegovinu učinio djelotvornom državom. Lajčak je predstavnicima iz Republike Srpske poručio da jest za dijalog, ali da ne pristaje ni na kakve ucjene. Florian Bieber ističe da Visoki predstavnik nije e prekršio ustav ni Dejtonski sporazum, što mu spočitavaju u Republici Srpskoj.
"Lajčak pokušava vratiti ugled i kredibilitet visokoga predstavnika koji je prilično narušen djelovanjem posljednjega predstavnika međunarodne zajednice u BH. Bonske ovlasti mu daju mogućnost da djeluje kako je počeo i on sigurno neće odustati od svojih ciljeva. Problem je što su i Milorad Dodik i Republika Srpska, kao i Srbija, zauzeli prilično čvrst stav protiv njega i malo je vjerojatno da se oni sada mogu povući. Pitanje je, koji bi se mehanizam mogao upotrijebiti, da se stanje smiri, da ne dodje do eskalacije. Možda bi se neki kompromis ipak mogao postići oko toga kako će u budućnosti funkcionirati odnos na relaciji ured visokoga predstavnika i političari Republici Srpskoj, ali i drugi političari u Bosni i Hercegovini. Za sada je i više nego jasno da Lajčak svoje mjere neće povući, jer uostalom dobio je podršku Vijeća za implementaciju mira. Uostalom u Bosni i Hercegovini ima još mnogo neriješenih pitanja."
Dr Bieber ističe i činjenicu da je Lajčak dobio podršku svih članica Vijeće za implementaciju mira, ali ne i od Rusije koja po njemu vodi prilično nejasnu igru na Balkanu.
"Još nedavno je Rusija podržavala Lajčaka, a sada mu oponira. Očito je da Rusija želi dobiti političke poene zauzimajući takvu poziciju. Daleko je to od nekih principa. Više se radi o stvaranju političkog utjecaja u regiji. Mislim da upravo tu činjenicu ne shvaćaju u Republici Srpskoj. Uloga Rusije nije ni malo dobronamjerna, pa ako i izgleda da u ovom trenutku podržava Dodika, to svakako nije u interesu građana Republike Srpske, jer podrška Rusije može nestati kao što je i došla. Involviranost Rusije oko pitanja statusa Kosova, i dovođenje u vezu statusa Kosova sa stanjem u Bosni i Hercegovini, jest pokušaj Moskve da na odredjeni način sabotira utjecaj Evropske unije na Balkanu. Naime, nisam sigurna da Rusija može ponuditi ekonomski prosperitet i razvoj, bilo Bosni Hercegovini, bilo Kosovu, kako to može učiniti Evropska unija. Zato i mislim da oslanjanje na Rusiju samo može pružiti lažne nade građanima Republike Srpske."
Kako se u posljednje vrijeme iz Banja Luke i iz Beograda status Republike Srpske sve češće dovodi u vezu za statusom Kosova, te se javnosti serviraju ideje o referendumu i izdvajanju Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, profesor Bieber, upozorava na opasnost takve igre koju vode vlade u Republici Srpskoj i Srbiji.
"Kada bi se dopustilo održavanje referenduma u RS to bi uništilo sve što je međunarodna zajednica poduzimala u Bosni posljednjih 15 godina. Zato se o tome niti ne razmišlja, a još manje bi netko pristao na takav korak. To bi potkopalo Dejtonski sporazum i presudu Međunarodnog kaznenog suda da ono što se dogodilo u Srebrenici jest genocid. Sve to bi bilo poništeno ukoliko bi Republika Srpska postala nezavisna. No, pored moralnih dvojbi, postoje i one pragmatične. Uostalom, Republika Srpska je zapravo podijeljena na dva dijela postojanjem distrikta Brčko. Dakle to nije jedan teritorije koji se tek tako može priključiti drugoj državi. Mislim da je Republika Srpska kao dio Srbije uistinu nerealistična ideja, jer i da se dogodi, Banja Luka bi imala jednaka probleme sa Srbijom kao što ih je imala Crna Gora. Uvjeren sam da su političari, poput Dodika, prilično zadovoljni time što su velike ribe u malom ribnjaku kakav je Republika Srpska, nego da su sitne ribe u Srbiji. Pričati o referendumu i prisajedinjenju sa Srbijom prilično je profitabilno za Dodikovu karijeru, ali može biti opasno kada shvatite da ste stvorili takvu političku klimu u kojoj nema povlačenja, a sigurno je da – međunarodna zajednica referendum neće dopustiti, i nema nikakvih zakonskih osnova na temelju kojih bi Republika Srpska traži izdvajanje iz Bosne."
Florian Bieber , profesor na britanskom sveulištu Kent uvjeren je da danas situacija u regiji nije kao što je bila devedesetih i da ljudi nisu spremni iznova ratovati, ali i ističe kako su političke elite još uvijek spremne na nacionalističke govore, podjele, jer je to ipak mnogo jednostavnije nego govoriti o reformama koje bi države regije izvukle iz siromaštva.
