Tema dana:
Ambasadori, političke nagodbe i pretnje
Programi
Radio
TV
Raspored emisija
Intervju
Kolumna
Forum
Registracija
Subota, 22. novembar/studeni 2008, 16:40 CET
Početna stranica
Vijesti
Svijet
Regija
Bosna i Hercegovina
Srbija
Crna Gora
Hrvatska
Kosovo
Podkast
RSS
Slušajte uživo
Vaš izbor
Današnje emisije
Pomoć
Zamrznuti konflikti
Dalje
Posjetite našu arhivu.
Dalje
Anketa
... ... ...
Vaši članci
Rubrika za vaše autorske tekstove i komentare.
Dalje
Linkovi
Europaelire
Makdenes
RFE/RL
Regija
Dizanje ruku od politike povratka?
17.05.2007
Milad Obradović
Pravo na povratak svojim kućama u Bosni i Hercegovini ostvarilo je oko milion izbjeglih i raseljenih. Zapravo riječ je o polovini od ukupnog broja onih koji su protiv svoje volje napustili domove. Predsjednica Saveza izbjeglih i raseljnih osoba Bosne i Hercegovine Mirhunisa Zukić izrazila je zabrinutost nakon najave UNHCR-a o zatvaranja terenskih ureda u Banjaluci, Mostaru i Tuzli, jer se to, kako kaže, nije očekivalo:
„Predpostavljam da je finansijska situacija u pitanju i predpostavljam da ono što su oni obezbjeđivali u Bosni i Hercegovini je nedostatno i smatraju vjerojatno da je racionalnije imati jednu koordinaciju iz glavnog grada. Ali ono što nas malo zabrinjava – smatramo da je tek 42 posto porušenog fonda obnovljeno u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a znamo također da po Dejtonskom mirovnom sporazumu, jedina organizacija koja je zadužena da radi u procesu povratka je UNHCR, pa nas malo buni da, kad smo došli na pola puta u rješavanju problema izbjeglica, UNHCR zatvara važne kancelarije na važnim prostorima.“
Na sve ovo predstavnik Visokog komesarijata za izbjeglice za BiH, James Lynch kaže za naš program da zatvaranje ureda u Banajaluci, Mostaru i Tuzli ne znači da je njihov posao u Bosni i Hercegovini završen:
„Prvu stvar koju treba naglasiti jeste da UNHCR ne okončava svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini, već da se radi samo o reduciranju terenskih ureda. Ured u Sarajevu ostaje sa preko 30 zaposlenih.“
James Lynch naglašava takođe da je u proteklih petnaest godina rada UNHCR u saradnji sa lokalnim vlastima učinio dosta u procesu povratka izjeglih i raseljenih osoba:
„Razumio sam teškoće u procesu u povratka na njegovom početku. U međjuvremenu sam od 1996. do 1998. godine bio u Hrvatskoj. Kada sam otišao, povratak je bio jedva primjetan, ali kada sam se vratio u Sarajevo vidio sam da se veliki broj ljudi vratio svojim kućama. A to je bio rezultat udruženih napora UNHCR-a i lokalnih vlasti.“
„Takođe treba reći da je veliki posao urađen u saradnji sa Uredom visokog predstavnika, OSCE-om i lokalnim vlastima na implementaciji imovinskog programa, jer je u oko 70 hiljada slučajeva vraćena privatna i društvena imovina“ riječi su predsavnika UNHCR-a u BiH koji naglašava da je od 1992. godine Visoki komesarijat za izbjeglice investirao oko 500 miliona američkih dolara na razne programe u Bosni i Herecegovini. Pred Visokim komesarijatom za izbjeglice je još dosta posla, dodaje James Lynch:
„UNHCR će i dalje raditi u bliskoj saradnji sa lokalnim vlastima na potpunom ostvarenju Ankesa 7 Dejtonskog sporazuma. Još postoje prepreke za povratak u nekim regijama, a to su prije svega minska polja. Tu su i oni koji su se vratili, ali nemaju električnu energiju, vodu, zdravstenu zaštitu, nema obrazovnog procesa, što je potrebno kako bi povratak bio održiv. Predstavnik UNHCR-a u BiH James Lynch najavljuje takođe i rad na osiguranju funkcionalnog azilantskog sistema, jednog od uslova za približavanje Bosne i Hercegovine evropskim standardima.“
Razmjena:
O razmjeni:
Veličina slova
Printajte
Pošaljite
Više tekstova istog autora
Političari pozvani da prekinu negativnu retoriku
Izvještaj iz Brisela pozitivniji od stvarnog stanja
Kad poslanici pitaju, a ministri odgovaraju...
Karadžić se nije izjasnio o krivici
BiH šalje prvu borbenu jedinicu u Irak
Više tekstova
Aktuelno
OHR: Dodik ismijava vladavinu zakona
Euleks samo sa mandatom UN
Hilari Klinton prihvatila Obaminu ponudu
Kako vam drago
Otvorena vrata saradnji DS i naprednjaka?
Najčitaniji prilozi
Nezadovoljstvo briselskim zaključcima
Reakcije na oslobađenje "Alžirske grupe"
Primjena Dejtona kako kome odgovara
Ambasadori, političke nagodbe i pretnje
Uhapšeni Nemci u pritvoru, motiv napada nepoznat