Goran Rodić, advokat uhapšenog vojnog oficira Ilije Brčića, za naš radio kaže da će obrana krajem juna pred Apelacionim sudom u Rimu obrazložiti zašto nema uslova da se Brčić izruči Hrvatskoj:
"O tome ćemo detaljnije upoznati italijanske sudije. U slučaju negativne odluke Apelacionog suda mi imamo pravo da se žalimo pred Kasacionim sudom u Italiji koje pravo ćemo sigurno iskoristiti i nastojati da se Ilija Brčić ako ikako bude moguće vrati u Crnu Goru."
Odbrana tvrdi da uhapšeni Ilija Brčić u Hrvatskoj neće imati pravično suđenje jer, kako se navodi, Hrvatska to samo formalno garantuje. To pravo Brčiću je, tvrdi odbrana, oduzeto onog momenta kada je u odsustvu osuđen na maksimalnu kaznu, iako tvrdi, ne postoji dokaz za djela za koja se tereti. Ivo Josipović, univerzitetski profesor iz Hrvatske, kaže da se kompetencija hrvatskih sudova ne dovodi u pitanje:
"Ne samo da je Hrvatska već sudila, nego su joj bili izručivani državljani drugih zemalja i osim toga Haški sud za bivšu Jugoslaviju je ustanovio, kada je predavao predmet kompetenciju hrvatskog prava. Vjerojatno se braniteljski tim pribojava možda stroge kazne, ali to je stvar pojedinog slučaja, ali načelno govoreći nema nikakve pravne zapreke da se sudi u Hrvatskoj. Inače, ima jedno pravno načelo koje je još proklamirano iz doba Drugog svjetskog rata kada su saveznici osnivali Nirnberški sud gdje su sudili onim najvećim zločinima to je paralela sa našim Haškim sudom gdje su rekli da se pravilu osuđenicima, počiniteljima ratnog zločina, treba sudit tamo gdje su zločini počinjeni. To ima jednu moralnu dimenziju, pa je vjerojatno i to razlog zbog čega mislim da suđenje u Hrvatskoj nije nešto što bi bilo upitno."
Komentarišući argument odbrane da je pravo osuđenog čije se izručenje traži povrijeđeno i činjenicom da mu nije omogućeno da uloži žalbu na optužnicu kako bi ona eventualno u nedostatku dokaza bila odbačena Josipović kaže:
"Sve zemlje koje su nastale iz bivše Jugoslavije su u većoj ili manjoj mjeri baštinile onaj bivši Savezni zakon o krivičnom postupku. Taj zakon je predviđao i to se ovdje očito dogodilo, po analogiji prema hrvatskom zakonu, suđenje u odsutnosti. Svaki okrivljenik kojem je suđeno u odsustvu u mogućnosti jer nije bio dostupan zbog ovih ili onih razloga državnoj vlasti ima pravo na obnovu postupka bez ikakvih uvjeta. Prema tome, ako bude predan Hrvatskoj njegovi će advokati moći tražit punu odbranu postupka i imat će priliku iznijet svoju obranu."
Argument na koji će se pozvati odbrana je i to da italijanski zakon ne poznaje krivično djelo za koje se Brčić tereti. Osim toga, odbrana tvrdi da se presuda odnosi na period kada je Brčić djelovao u okviru legalne oružane sile i u vrijeme kada Hrvatska nije imala međunarodno pravni subjektivitet. U to vrijeme sugeriše se na najvažnijim funkcijama bivše SFRJ bili su i vodeći hrvatski funkcioneri poput Stjepana Mesića. Ivo Josipović:
"To nije sporno. Inače samo sudjelovanje u ratu nije zločin. Pitanje je jedino da li je bez obzira u čijim, da li u hrvatskim, srpskim, jugoslavenskim ili bilo kojim oružanim formacijama neko počinio zločin."
Podsjetimo, Ilija Brčić, crnogorski vojni oficir, uhapšen je na italijanskm aerodromu kao član državne delegacije koja je na put krenula na poziv NATO-a. Slobode je lišen po zahtjevu Hrvatske koja traži njegovo izručenje jer je tamo još 1993. osuđen na 15 godina zatvora pod optužbom da je bez vojnog opravdanja bombardovao hrvatska ostrva i Split, uzrokujući, kako se tvrdi, mnogobrojne ljudske žrtve i materijalnu štetu.