Evropska budućnost BiH, čija su ulazna vrata zakoni o reformi policije, ponovo ovisi o dogovoru partijskih lidera Harisa Silajdžića, predsjednika Stranke za BiH, i Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Analizirajući političku klimu i dešavanja u BiH, Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane IFIMES ocijenio je da upravo dvojac Dodik - Silajdžić koči reforme i napredak u zemlji, prenosi direktor Instituta Bahtijar Aljaf:
“Oni koče te reforme koje su potrebne da BiH postane dio euroatlantskih integracija. Problem je u tome što je to njihov lični interes, a oni su spremni zbog svojih ličnih interesa da žrtvuju interese države BiH i uključenje u te integracije.”
Dodik i Silajdžić su samo dio etablirane političke prakse po mnogo čemu neuređene bh. države. Granice prevare kojima se služe političari u BiH nemaju svoju dimenziju, stoji u analizi Instituta. Tezu Instituta potvrđuje i profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Miodrag Živanović:
“Pokazuje se da te politike koje vode gospoda Dodik i Silajdžić predstavljaju najradikalniji izraz stanja u društvu, gdje se sve događa van institucija sistema, dakle u neformalnim grupama, u manje ili više neformalnim ili formalnim partijskim sastancima sa liderima ove ili one partije. Problem je i što visoki predstavnik, gospodin Lajčak također vodi, nažalost, jednu sličnu politiku, tako da je tu riječ o trolistu - ne samo gospodinu Dodiku i Silajdžiću već i gospodin Lajčak, svjesno ili nesvjesno, podržava takve politike.“
S obzirom da je usvajanje zakona o reformi policije ključni element koji uslovljava potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 13 nevladinih organizacija u BiH uputilo je apel državnom parlamentu za postizanje dogovora. Adis Arapović, iz Centra civilnih inicijativa koji je jedan od potpisnika, kaže da je vrijeme da se ključni dogovori sa tajnih sastanaka vrate u institucije:
“Ukoliko dva, tri ili pet ljudi donosi odluke vezano za tako važne korake, ne vjerujem da oni mogu biti oslobođeni neke lične vizure, dakle svoje individualne, ili grupe, oligarhije kojoj pripadaju, ili u najširem slučaju, što je opet katastrofa, svoje stranke. Sve ove važne odluke moraju biti predmetom javnog dijaloga, ako treba višemjesečnog, i što više ljudi govori o tome, što više ljudi odlučuje o tome, samim tim garancija je da će ta odluka na kraju biti puno pozitivnija i u interesu puno većeg broja ljudi.“
Da upravo od ove dvojice čelnika očekuju kompromisno rješenje, u nekoliko navrata su istakli i predstavnici međunarodne zajednic koji su, prije nekoliko mjeseci indirektno najavljivali i njihove smjene. Razlozi zbog kojih nije došlo do smjena jesu dijelom uzrokovani proglašenjem nezavisnosti Kosova, zbog čega međunarodna zajednica nije željela dodatno zaoštravati odnose u BiH. Dodik je zauzvrat, piše u analizi Instituta, morao dati garancije da će političkim, ali i drugim metodama spriječiti širenje nemira po RS-u uzrokovanim otcjepljenjem Kosova. Silajdžić je u zamjenu za svoju smjenu dijametralno promijenio stav prihvatajući da u novoreformiranoj policijskoj strukturi BiH ostane policija RS-a kao njen sastavni dio.
No, Miodrag Živanović smatra da se njihovim smjenama ionako ništa ne bi rješilo jer na sceni ostaju njihove politike. A oni istovremeno, suvereno i po dogovoru vladaju svako u svom toru:
“Oni su ne tako davno napravili svoj jedan privatan dogovor da svako drži vlast u svom begovatu. I možete primijetiti da međusobni konflikti Silajdžić - Dodik jednostavno više nisu prisutni u medijima unazad godinu dana, a njihovi konflikti, svakog ponaosob, prema trećim licima su, naravno, prisutni. Sad kako će i na šta će to izaći takav jedan dogovor - on za sada funkcioniše upravo zato što međunarodna zajednica daje potporu njima dvojici.“
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije cijeni da dvojac Dodik - Silajdžić koordinira svoje aktivnosti kada im zatreba i na štetu interesa sopstvenih naroda i čine radikalni zaokret kako bi sačuvali svoje političke pozicije. Čak i kad su predmet političke borbe neostvarivi ciljevi, kaže Aljaf:
“Kad dođe do toga da su njihovi lični interesi ugroženi, automatski koriste onu retoriku, što je to svakome, ne samo u BiH nego i u Evropi vrlo jasno - da gospodin Dodik govori o policiji ’ne damo policiju RS’, gospodin Silajdžić govori indirektno da će ukinuti ne samo policiju RS-a nego želi da ukine i RS. Te stvari su u domenu naučne fantastike. Niti Silajdžić može ukinuti RS, niti Dodik može da proglasi RS državom.“
IFIMES se osvrnuo i na podatke Transparency Internationala da je BiH na 84. mjestu prema stepenu korupcije, te da više od 60 posto građana u oba entiteta vjeruje kako vlasti nisu efikasne u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.