Čije je bh. nebo?

Bosnu i Hercegovinu dnevno preleti oko 1.100 aviona. Prosječno za uslugu kontrole kompanije plaćaju oko 300 eura po letu. Godišnje, to je 30 miliona eura, no BiH uzima godišnje samo polovinu. Razlog je što ta država ne kontroliše svoje nebo, najviše zbog političkih nesuglasica u toj zemlji. Novi rok da to i ostvari je oktobar ove godine, no, kako se spekuliše, i on će biti probijen za mart 2015. Razlozi su, kako navode dobro upućeni, unutrašnje i vanjske prirode.

Bosna i Hercegovina ni 22 godine od osamostaljenja nema suverenitet nad svojim vazdušnim prostorom. Umjesto BiH, nebo kontrolišu Hrvatska i Srbija, i to dobro naplaćuju. Na godišnjem nivou za tu uslugu, od 30 miliona eura, bosanskohercegovačke komšije uzimaju polovinu, a preostalih 15 miliona odlazi u Sarajevo kao kompenzacija za korištenje vazdušnog prostora.

Bosna i Hercegovina je zadala rok do oktobra ove godine da u potpunosti preuzme kontrolu nad svojim nebom, no analitičar Damir Miljević sumnja da će se to stvarno i desiti.

“Ja imam lično utisak da neko u Bosni i Hercegovini ne želi da ostavi Hrvatsku i Srbiju bez tog finansijskog kolača i da je u tome čitav problem, jer sva objašnjenja vlasti o tome zašto još nismo preuzeli kontrolu leta nad svojim nebom ne piju više vode", kaže Miljević.

To što Bosna i Hercegovina nije u stanju da se osposobi kako bi kontrolisala nebo, zbog čega gubi 15 miliona eura, za ovdašnje predstavnike vlasti i nije neki problem. Nadležni ministar u državnoj vladi Damir Hadžić kao svoj najveći uspjeh navodi to što su ukinute entitetske direkcije za kontrolu vazdušnog saobraćaja i formirana državna:

„I na nivou jedinstvene, državne agencije kroz Ministarstvo komunikacije i transporta prvi put u ovoj oblasti vodimo jednu, jedinstvenu politiku kontrole zračnog prostora.“

Hadžić je optimističan i kada su u pitanju rokovi za preuzimanje bosanskohercegovačkog neba:

„Rok za preuzimanje tog tzv. srednjeg sloja je oktobar 2014., a krajnji rok za preuzimanje onoga gdje se vodi najveći broj operacija, 80 posto operacija je na tzv. gornjem sloju, to nije stvar preuzimanja stola na pijaci.“

Kontrolni toranj za ukras

To da se ne preuzima sto na pijaci i da je preuzimanje neba ozbiljan posao kojem još uvijek, čini se, BiH nije dorasla, pokazuju i navodi pojedinih medija kako će Državna agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi ponovo probiti rok za preuzimanje kontrole nad donjim slojem vazdušnog prostora iznad BiH. Prema istom izvoru, umjesto oktobra, novi rok je mart 2015. Nešto ranije, Omer Kulić, predsjedavajući Vijeća Agencije, je najavio da teškoće postoje i iznutra i izvana.

„Najveći su nam problem objektivno susjedi, tim prije što nemamo adekvatnu podršku s njihove strane da bismo taj posao i proces završili do kraja. Mora biti jasno da oni silne novce uzimaju i da im nimalo nije u interesu da Bosna i Hercegovina svoj posao završi i počne te svoje novce da uzima. Naravno da postoji određeni broj ljudi koji 'pušu u tom smjeru', tako da imamo problema i unutar Bosne i Hercegovine u realizaciji poslova koji treba da se završe", navodi Kulić.

Za sistem kontrole leta do sada je potrošeno 27 miliona eura. Prije osam godina završen je i kontrolni toranj u Banjaluci, kada je u izgradnju i opremanje uloženo oko tri miliona eura. No na namjenu toranj još se čeka i trenutno služi samo za kontrolu prilaznih letova.

„Svi građevinski objekti su završeni. Sva oprema je instalirana i testirana u tim objektima. Većina kadrova je odškolovana“, pojašnjava Aleksandar Lalić, iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Uprkos ovim podacima, u Državnoj agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi ističu kako Bosna i Hercegovina nije ni približno spremna da bi preuzela svoje nebo. Obuku je završilo 35 od 54 kontrolora leta, koliko je potrebno, a iako je kupljena oprema, Damir Ćopić, vršilac dužnosti zamjenika direktora, navodi:

„Oprema jeste kupljena, to je tačno, međutim, sva oprema nije testirana, a pogotovo nije uvezana sa susjednim kontrolama letenja. Vi da biste mogli raditi, možete vi sve sami nabaviti, ali morate sa susjedima to sve uvezati, isprobati, testirati, pa tek onda početi raditi.“

Sve i da se tehnički dio posla obavi do oktobra, problem ostaje imenovanje direktora i dva zamjenika u Agenciji za kontrolu letenja. Na upravnim funkcijama sada su vršioci dužnosti. Da se radi o kadrovsko-političkoj borbi za prevlast nad budućim prilivom milionskih sredstava od kontrole neba, pokazuje i posljednja sjednica Vijeća ministara BiH. Tačka koja se odnosila na popunjavanje 150 upražnjenih radnih mjesta u Agenciji je povučena sa dnevnog reda, jer entiteti nisu postigli dogovor o kadrovima koji će te pozicije zauzeti.