Veliki kompleksi šuma u BiH, zbog zaraze se suše, a stanje na terenu je tako da se, prema riječima stručnjaka, može proglasiti stanje elementarne nepogode. Oko 10.000 kubika drvne mase nastradalo je ove godine samo zbog pojave štetnog insekta - potkornjaka, a zbog nebrige države, Bosna i Hercegovina svake godine ostaje bez najvažnijeg prirodnog resursa.
Posljedica prošlogodišnje suše i požara koji su harali Bosnom i Hercegovinom je pojava štetnog insekta – potkornjaka, koji suši šumu, kaže za radio Slobodna Evropa dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić:
„Ne radi se o jednom insektu, nego o više insekata iz skupine potkornjaci koji napadaju četinarsko drveće i, nažalost, prema informacijama i prema onome što smo vidjeli na terenu, na području BiH trenutno imamo stanje elementarne nepogode, odnosno prenamnoženje potkornjaka u kalamitetnim razmjerima. Šume se suše. Ova godina je vrlo pogodna za prenamnoženje štetnih šumskih insekata, te pored potkornjaka konstatovali smo u čitavom području BiH prenamnoženje gubara, izuzetno jak napad gubara, što je zabrinjavajuće. U proteklih 30-ak godina ga na području Federacije nije bilo u ovakvom razmjeru", navodi Mirza Dautbašić
Situacija na terenu je alarmantna. Može se desiti da se zbog zaraze izgube kompleksi i kompleksi šuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, kaže direktor Javnog preduzeća Šume Tuzlanskog kantona Refik Hodžić:
„Može se desiti da pojedini predjeli budu goli i da bude bez šume. Došlo je do slabljenje imuniteta stabala, a to je prilika za insekta potkornjaka da se prenamnoži. On kad se ubuši pod koru debla prekida provodne sudove stabla biljke i onda dolazi do sušenja i do odumiranja", kaže Hodžić.
Na udaru je četinarska šuma. Korisnici šuma, javna kantonalna preduzeća poduzela su mjere za sanaciju. Međutim, o ovom problemu ne oglašava se vlasnik šuma i šumskog zemljišta, što je, prema Ustavu, Federacija BiH. Bajram Pešković iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva objašnjava zašto Federacija ne brine o ovom najvažnijem prirodnom resursu:
„S obzirom da ne postoji zakon o šumama Vlada Federacije nije izdvojila iz budžeta ni marke za šumarstvo zadnjih pet godina. Ako nema novaca mi ne možemo ni finansirati bilo kakve projekte iz oblasti integralne zaštite šuma - i nismo ni finansirali u zadnjih pet godina", kaže Pešković.
Zaraza nije jedini razlog gubitka šuma. Samo prošle godine, požar je progutao ogromne količine drvne mase. Procijenjena je šteta od 50 miliona KM.
„Svake godine mi ostajemo bez šume, samo je sad pitanje koji je agnes, koji je faktor odlučujući za to. Prošle godine su to bili katstrofalni požari, ove godine su insekti. Imamo informacije o desetinama hiljada kubika drvne mase koja je stradala samo od potkornjaka. Nažalost, mi nemamo sistem, nemamo dijagnostičko-prognoznu izvještajnu službu koja bi prikupljala sve te podatke na jednome mjestu i plaćamo cijenu neorganizovanosti u šumarskom sektoru u našoj zemlji", naglašava dekan Šumarskog fakulteta Mirza Dautbašić.
Ni bespravnoj sječi još se nije stalo u kraj. S tim problemom posebno se suočava Kanton Sarajevo.
„Podatak iz 2012. kaže da ima oko 10,5 hiljada kubnih metara posječene šume, a što je najgore nije bilo zakona o šumama, tako da se ti ljudi nisu mogli sankcionisati. To su samo evidentirane štete, a što je neevidentirano, možemo samo pretpostavljati", kaže Nevres Alispahić iz javnog preduzeća Sarajevo Šume.
Federalni zakon za zaštitu šuma ne postoji već godinama, a prema mišljenju stručnjaka to je osnovni razlog što je u porastu ilegalna sječa šuma.
„Kakva je država, takvo je i stanje u šumarstvu. Šuma je najvažniji prirodni resurs naše zemlje. Šuma i šumarstvo su najvažniji i prirodni resurs i privredna grana. Država ne čini apsolutno ništa da bi spriječila propadanje šuma na području Federacije BiH. Već mjesecima se upozorava na nedostatak zakona o šumama. Tragedija je da Federacija, koja je jedna od najšumovitijih administrativnih jedinica u Evropi, nema zakon o šumama", zaključuje dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić.
Posljedica prošlogodišnje suše i požara koji su harali Bosnom i Hercegovinom je pojava štetnog insekta – potkornjaka, koji suši šumu, kaže za radio Slobodna Evropa dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić:
„Ne radi se o jednom insektu, nego o više insekata iz skupine potkornjaci koji napadaju četinarsko drveće i, nažalost, prema informacijama i prema onome što smo vidjeli na terenu, na području BiH trenutno imamo stanje elementarne nepogode, odnosno prenamnoženje potkornjaka u kalamitetnim razmjerima. Šume se suše. Ova godina je vrlo pogodna za prenamnoženje štetnih šumskih insekata, te pored potkornjaka konstatovali smo u čitavom području BiH prenamnoženje gubara, izuzetno jak napad gubara, što je zabrinjavajuće. U proteklih 30-ak godina ga na području Federacije nije bilo u ovakvom razmjeru", navodi Mirza Dautbašić
Situacija na terenu je alarmantna. Može se desiti da se zbog zaraze izgube kompleksi i kompleksi šuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, kaže direktor Javnog preduzeća Šume Tuzlanskog kantona Refik Hodžić:
„Može se desiti da pojedini predjeli budu goli i da bude bez šume. Došlo je do slabljenje imuniteta stabala, a to je prilika za insekta potkornjaka da se prenamnoži. On kad se ubuši pod koru debla prekida provodne sudove stabla biljke i onda dolazi do sušenja i do odumiranja", kaže Hodžić.
Na udaru je četinarska šuma. Korisnici šuma, javna kantonalna preduzeća poduzela su mjere za sanaciju. Međutim, o ovom problemu ne oglašava se vlasnik šuma i šumskog zemljišta, što je, prema Ustavu, Federacija BiH. Bajram Pešković iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva objašnjava zašto Federacija ne brine o ovom najvažnijem prirodnom resursu:
„S obzirom da ne postoji zakon o šumama Vlada Federacije nije izdvojila iz budžeta ni marke za šumarstvo zadnjih pet godina. Ako nema novaca mi ne možemo ni finansirati bilo kakve projekte iz oblasti integralne zaštite šuma - i nismo ni finansirali u zadnjih pet godina", kaže Pešković.
Zaraza nije jedini razlog gubitka šuma. Samo prošle godine, požar je progutao ogromne količine drvne mase. Procijenjena je šteta od 50 miliona KM.
„Svake godine mi ostajemo bez šume, samo je sad pitanje koji je agnes, koji je faktor odlučujući za to. Prošle godine su to bili katstrofalni požari, ove godine su insekti. Imamo informacije o desetinama hiljada kubika drvne mase koja je stradala samo od potkornjaka. Nažalost, mi nemamo sistem, nemamo dijagnostičko-prognoznu izvještajnu službu koja bi prikupljala sve te podatke na jednome mjestu i plaćamo cijenu neorganizovanosti u šumarskom sektoru u našoj zemlji", naglašava dekan Šumarskog fakulteta Mirza Dautbašić.
Ni bespravnoj sječi još se nije stalo u kraj. S tim problemom posebno se suočava Kanton Sarajevo.
„Podatak iz 2012. kaže da ima oko 10,5 hiljada kubnih metara posječene šume, a što je najgore nije bilo zakona o šumama, tako da se ti ljudi nisu mogli sankcionisati. To su samo evidentirane štete, a što je neevidentirano, možemo samo pretpostavljati", kaže Nevres Alispahić iz javnog preduzeća Sarajevo Šume.
Federalni zakon za zaštitu šuma ne postoji već godinama, a prema mišljenju stručnjaka to je osnovni razlog što je u porastu ilegalna sječa šuma.
„Kakva je država, takvo je i stanje u šumarstvu. Šuma je najvažniji prirodni resurs naše zemlje. Šuma i šumarstvo su najvažniji i prirodni resurs i privredna grana. Država ne čini apsolutno ništa da bi spriječila propadanje šuma na području Federacije BiH. Već mjesecima se upozorava na nedostatak zakona o šumama. Tragedija je da Federacija, koja je jedna od najšumovitijih administrativnih jedinica u Evropi, nema zakon o šumama", zaključuje dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić.
