Hrvatska je po šest od osam parametara lošija od europskog prosjeka kada se radi o pušenju, alkoholu i konzumaciji narkotika kod 16-godišnjaka, upozorava najnovije europsko istraživanje provedeno u 35 država. Alarmantni podaci govore o tome da je Hrvatska na neslavnom šestom mjestu među pedesetak europskih gradova po potrošnji ecstasyja, odnose se na odrasle.
Hrvatska već 20 godina provodi ESPAD istraživanje o pušenju, alkoholu i uzimanju droga među mladima, ovoga su puta uključena su i pitanja o korištenju interneta i online igricama i klađenju, a u istraživanju je sudjelovalo 2.558 učenika hrvatskih srednjih škola koji su u kalendarskoj 2015. godini navršili 16 godina.
„Trideset i tri posto mladih izjavljuje da je pušilo u posljednjih 30 dana, 92 posto je nekada u životu pilo alkohol, 55 posto njih pilo je alkohol u posljednjih mjesec dana, 47 posto ispitanih popilo je pet ili više pića odjednom u posljednjih mjesec dana što nas izuzetno brine, i Hrvatska je po tom indikatoru na visokom petom mjestu. Njih 23 posto izjavilo je da je bar jednom u životu probalo drogu, a 22 posto je uzelo kanabis bar jednom u životu“, kaže hrvatska koordinatorica ESPAD istraživanja Iva Pejnović Franelić.
Sedam posto između ispitanih dvije i po tisuće šesnaestgodišnjakinja i šesnaestgodišnjaka probalo je jednom u životu neku od novih psihoaktivnih droga, a 25 posto različite inhalate. U Hrvatskoj je zabilježen trend porasta dostupnosti kanabisa, upozorava koordinatorica Pejnović Franelić.
„Tako je u prvom istraživanju 1995. godine svega 19 posto učenika je izjavilo da bi lako i vrlo lako mogli nabaviti kanabis, a 2015. njih 42 posto!“
Međutim, po konzumaciji droga u toj populaciji Hrvatska je ispod ESPAD-ovog prosjeka. Trećina ispitanih učenika su trenutni pušači, odnosno pušili su u posljednjih 30 dana, i tu je Hrvatska više od ESPAD-ovog prosjeka od 21 posto. Udio svakodnevnih pušača pada, ali sporije nego u drugim ispitivanim državama. U korištenju raznih kombinacija sedativa, alkohola i analgetika Hrvatska je po ovom ispitivanju ispod ESPAD-ovog prosjeka i u stalnom padu.
U dijelu istraživanja o korištenju interneta došlo se do zabrinjavajućih podataka. Osamdeseti i dva posto učenika, odnosno 86 posto učenica najviše vremena provodi na internetu, uglavnom na društvenim mrežama. Drugo je po zanimljivosti tjelesno vježbanje – 52 posto učenika i 23 posto učenica, i igranje kompjuterskih igrica sa 44, odnosno 9,5 posto. Čitanje kao omiljeni način provođenja slobodnog vremena navelo je 2,6 posto šesnaestgodišnjaka i osam posto njihovih vršnjakinja.
Ovi podaci o niskoj zastupljenosti narkotika kod adolescenata nikako se ne uklapaju u najnovije istraživanje otpadnih voda u pedesetak europskih gradova, gdje je ispalo da je Zagreb po količini ectasyja na visokom šestom mjestu. Najistaknutiji hrvatski stručnjak za ovisnosti Slavko Sakoman dao je objašnjenje.
„Pogotovo je u Zagrebu bitno povećana konzumacija ecstasyja. Ecstasy nije prisutan samo kao droga za bolje raspoloženje i zabavu kod tinejdžera, nego i kod visokoobrazovanih ljudi, pa čak i kod liječnika. A zašto je on toliko dostupan, pitanje je istraživanja, praćenja i poduzimanja mjera od strane represivnog aparata.“
Njegovi podaci govore i o porastu potrošnje kokaina, također pogotovo u Zagrebu.
Zajednički je zaključak i za mlade i za stare: najbrži put prema smanjenju ovisnosti je – smanjenje dostupnosti alkohola i narkotika.
