Skupština opštine Srebrenica je u ponedjeljak, 15. aprila donijela odluku o promjeni naziva ulica u tom gradu i selu Skelani, u srebreničkoj opštini.
Nijedna ulica ne nosi naziv žrtava genocida.
Bošnjački odbornici su uoči glasanja napustili sjednicu.
Novim prijedlogom se, naprimjer, dio Ulice Maršala Tita zvao Ulica Republike Srpske, a Trg Mihajla Bjelakovića, imenovan po partizanskom heroju koji je poginuo u borbi protiv ustaša 1944. u ovom gradu, trebao bi se preimenovati u Trg Republike Srpske.
Jedina ulica koja nije dobila potrebnu većina je ulica Jezdimira Dangića, četničkog majora u II Svjetskom ratu.
U izboru novih imena nisu učestvovali predstavnici bošnjačkog naroda, a u skupštini koja je nadležna za davanje naziva ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta većinu imaju politički predstavnici Srba.
Uoči sjednice, Misija Organizacije za sigurnost i saradnju (OSCE) u Bosni i Hercegovini pozvala je vlasti u Srebrenici da ne nastavljaju s usvajanjem prijedloga o preimenovanju ulica u tom gradu u istočnoj Bosni gdje je u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.
"Još uvijek nisu iscrpljene sve mogućnosti za postizanje inkluzivnog i transparentnog rješenja", navodi se u izjavi iz OSCE-a.
Izmjene naziva ulica su donesene uoči lokalnih izbora, koji bi u Bosni i Hercegovini trebali biti održani početkom oktobra.
Prethodno je načelnik opštine Mladen Grujičić izjavio za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se radi o zakonskoj obavezi, jer "ulice nisu imale imena".
"I to nam je stvaralo probleme, a i zakonska je obaveza da sve ulice imaju svoje imena i mi ćemo ući u još jedan veći posao, a to je da se numerišu sve kuće, svi stanovi kako bi se lakše određivalo adrese samih tih objekata", rekao je Grujičić za RSE 6. februara.
U Srebrenici ima dvadesetak ulica.
Većina je dobila nazive polovinom 20. stoljeća, a 1996. godine je odlukom lokalne skupštine, koju su činili odbornici srpske nacionalnosti, donesena odluka da se svi nazivi ulica promijene.
Prije rata '90-ih u Srebrenici je živjelo oko 37.000 stanovnika, dok je taj broj danas jedva 5.000 ili 6.000.
Šta se dešavalo u julu 1995.?
Zločin u Srebrenici je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu označen kao genocid.
Odnosi se na ubijanje više od 8.000 Bošnjaka, kako je to utvrđeno presudama međunarodnih sudova, u julu 1995. godine, kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a Ratko Mladić.
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS-a, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.
