Tom Balmfort, priredila Biljana Jovićević
Rusija planira da formira super agenciju za bezbjednost pod imenom Ministarstvo za državnu sigurnost (MGB), ime, koje je već jednom bilo u upotrebi, a nadjenuo ga je svojoj špijunskoj službi Josif Viserionovič Staljin, prije nego što je ona preimenovana u KGB nakon njegove smrti, izvjestio je Komersant.
Ovaj poslovni dnevnik je u izdanju od 19. septembra, objavio priču o tome bazirajući je na anonimnim izvorima, što za sada nezavisno nije bilo moguće potvrditi.
Zvanično, niko nije želio niti da demantije niti da potvrdi, a portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov odbio je da komentariše.
Govoreći za RSE, dva vodeća stručnjaka za ruske službe bezbjednosti i bivši KGB-ov potpukovnik sad u opoziciji kažu da su različite reforme u “potpunosti moguće,” “svakako moguće” i “vrlo izvjesne”.
“Ja mislim da je to jedan od projekata koji se pojavio na predsjednikom stolu, jer se odnedavno kao glavna ideja provlači neka vrsta ideje povećanja nadležnosti agencija za sigurnost “, rekao je Andrej Soldatov, urednik i osnivač istraživačkog web sajta Agentura.ru.
Izvještaj Komersanta sugeriše da će promjene značiti efiksaniji rad menadžementa agencija za bezbjednost i onih za provođenje zakona, kao i istrebljenje korupcije unutar tih agencija.
U julu je glavna domaća agencija za bezbjednost Federalna služba bezbjednosti (FSB) sprovela istragu u glavnom štabu Ruskog istražnog komiteta u Moskvi i uhapsila nekoliko zaposlenih na višim dužnostima zbog otužbi da štite šefove organizovanih kriminalnih grupa u zamjenu za mito.
Povratak KGB
Komersant tvrdi da će reforme biti izvedene prije predsjedničkih izbora predviđenih za mart 2018., što takođe može biti omogućeno nakon ubjedljive pobjede vladajuće Jedinstvene Rusije na parlamentarnim izborima 18. septembra.
U izvještaju se navodi da bi monolitno novo ministarstvo moglo biti oblikovano oko FSB, a takođe bi pod njega podpadala i Federalna služba za zaštitu (FSO) i Vanjska obavještajana služba (SVR).
Kako kažu, agencija će suštinski biti jako slična Komitetu za državnu bezbjednost Sovjetskog saveza (KGB), u kojem je Putin radio od 1975. do 1990. i u kojem je napredovao do čina potpukovnika. KGB se raspao u više različitih agencija 1991. u vrijeme kolapsa Sovjetskog saveza.
„Suštinski ovdje je u pitanju ponovno okupljanje svih na jednom mjestu“, kaže Mark Galeotti, viši istraživač na Isntitutu za međunarodne odnose u Pragu i stručnjak za ruske službe bezbjednosti.
„Sugeriše se i da će predsjednička služba sigurnosti ostati izvan tog sistema. Ali suštinski govoreći, ministarstvo će značiti rekonstrukciju KGB u svim njegovim aspektima.“
Ministarstvu za državnu bezbjednost (MGB) biće date jake nove ovlasti, ne samo za obezbjeđivanje istražnog materijala za slučajeve koje otvaraju agencije za provođenje zakona, već i da nadgleda te slučajeve, navedeno je. Njihov istraživački odjel će preuzimati na sebe najzvučnije kriminalne slučajeve, kaže se, a Komersantov izvor posebno naglašava da će to značiti i istrage slučajeva korupcije.
Ove navode prati i veliki pretres koji je u agencijama za provođenje zakona sproveden u aprilu, kao i stvaranje Nacionalne garde, novog tijela koje nadgleda snage Ministarstva unutrašnjih poslova, OMON policije za gušenje pobuna, kao i specijanih jedinica SOBR. Federalna služba za migracije (FMS) i Federalna služba za borbu protiv narkotika (FSKN) takođe je bila izvan nadleženosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
„Ranije je Putin vjerovao u formu birokratskog pluralizma“, kaže Galeotti. „Mnogobrojne agencije su se preplitale u nadležnostima, što ih je moglo okrenuti jedne protiv drugih, ali ih, takođe, održati poštenim.“
„Sada vidimo drugačiji model upravljanja sa nekoliko super agencija pod kontrolom ljudi u koje on ima povjerenja. Mislim da je to cilj ovoga. U stvari ovdje se mnogo više radi o strahu od elite“, kaže Galeotti.
U izvještaju se takođe kaže da bi Istražni komitet, koji je uspio da se etablira kao ruska verzija FBI-a, ali čija zvijezda po svemu sudeći blijedi, mogao potpasti pod nadležnost kancelarije Glavnog državnog tužioca. Ako to bude tačno, ovakav razvoj će se pokazati kao zvono u izvještajima ruskih medija, objavljenih 14. septembra, koji su predvidjeli skori odlazak Aleksandra Bastrjukina sa mjesta šefa Istražnog komiteta.
Genadij Gudkov, bivši pukovnik KGB i liberalni opozicioni političar koji je izbačen iz posljednjeg saziva državne Dume, za ruski servis RSE kaže da vjeruje u navode iz izvještaja Komersanta.
„Mislim da je to vrlo izvjesno, budući je u nedjelju zemlja donijela odluku da podrži najgori mogući scenario.U potpunosti je jasno da je zemlja krenula iz autoritarizma u totalitarizam. To se dogodilo u noći sa 18. na 19. septembar.“ kaže Gudkov komentarišući tako uvjerljivu izbornu pobjedu vladajuće stranke na parlamentarnim izborima.
Putinova Jedinstvena Rusija obezbijedila je ustavnu većinu od 76 posto mjesta u državnoj Dumi, dok niti jedan jedini nezavisni opozicioni glas nije izabran u novom sazivu.
„Monopolizacija vlasti danas je očigledno dosegla vrhunac“, kaže Gudkov.
Buduća super agencija MGB je skraćenica koja je korištena za obavještajnu službu u vrijeme Staljinove vlasti od 1946. do 1953. godine.
Komersant je naveo i da će ove reforme biti skupe te da će samo jednostavna isplata kompenzacija zaposlenima nespremnim da rade u novoj strukturi, vjerovatno koštati desetine milijardi rublji.
Postoje i spekulacije na socijalnim mrežama da moguće stvaranje moćne agencije KGB stila, ukazuje da se Putin plaši protesta tokom predsjedničkih izbora 2018. godine.
Andrej Soldatov, urednik istraživačkog sajta Agentura, pak kaže da ozbiljna reforma može kontroverzno posijati i sjeme tranzicionog haosa u sigurnosnim sturkturama, u kojima će dio osoblja pokušati da zatraži svoje pozicije, prije nego da zaista rade.
„Da budem iskren, ja ne razumijem zašto bi stvarali taj haos uoči događaja kao što su izbori 2018., koji su krucijalni za Kremlj. Imam osjećaj da postoji želja da se demonstrira trend jačanja specijalnih službi u cilju smirivanja prvog čovjeka - i to je sve“, kaže Soldatov, misleći naravno na Putina.
Galleotti takođe kaže da stvaranje super agencije za bezbjednost nosi sa sobom i rizik opasnosti po Putina. On podsjeća da je u vrijeme Sovjetskog saveza, Komunistička partija bila pažljiva u uspostavljanju kontrole nad KGB-om.
„Vi nemate takve instutucije danas. Neće biti ničega značajnog izvan ovog ministarstva što Putin može iskoristiti, izuzimajući armiju, da u stvari kontroliše ministarstvo“, procjenjuje Galeotti.
„Drugo, jedan od Putinovih najvećih problema u ovom trenutku je da mu ljudi u suštini govore samo ono što on želi da čuje. I mislim da, što se više sužava broj agencija koje snadbijevaju Putina informacijama, sve veća politizacija obavještajne službe predstavljaće veliki problem“, zaključuje ovaj ekspert.
Facebook Forum