Pravilnik Suda BiH na štetu medija i porodica žrtava
Bosanskohercegovačka javnost, prvenstveno mediji, žrtve proteklog rata i nevladin sektor, ostali su šokirani Pravilnikom Suda Bosne i Hercegovine o pristupu informacijama suda. Njime će ta pravosudna institucija dostavljati audio i video zapise sa suđenja u trajanju od deset minuta. Pravilnikom je onemogućeno i pravljenje specijalizovanih emisija, kako radijskih, tako i televizijskih. Jedina mogućnost je, kako se navodi u Pravilniku, da Sud BiH osmišljava koncepciju i sadržaj. Novinari kažu da se radi o cenzuri i pritisku na medije s obzirom da takva praksa nije poznata ni u Haškom tribunalu, ali ni sudovima u susjedstvu. Istovremeno, pravilnikom bh. suda nezadovoljni su i predstavnici udruženja žrtava proteklog rata, koji ocjenjuju kako će zbog toga biti sve više svjedoka koji će odbijati da svjedoče.
Novi pravilnik Suda BiH podrazumijeva da mediji sa suđenja mogu dobiti deset minuta snimka u audio ili video formi, a snimci će prethodno biti redigovani. Svjedočenje žrtava, ali i drugih svjedoka, više neće moći biti emitovani u elektronskim medijima. To praktično znači da će sva imena i prezimena, nazivi institucija, preduzeća i agencija biti u formi inicijala, tako da će, primjerice, ako se pominje Ministarstvo pravde biti navedeno samo Ministarstvo, a Opština Drvar, Opština D.
Donošenje pravilnika u velikoj mjeri uticaće na rad Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN), koja se bavi temama vezanim za ratne zločine, suočavanja sa prošlošću i ulogom medija i civilnog društva u procesuiranju ratnih zločina pri sudovima u Bosni i Hercegovini. Denis Džidić, novinar BIRN-a, kaže kako će im biti onemogućeno da dalje proizvode sedmičnu radio i mjesečnu tv emisiju.
„Posebno će ova sedmična radio emisija biti u velikim problemima. Naime, prema pravilniku može se dobiti istog dana izvještaj samo prvih 10 minuta sa bilo kojeg ročišta. To će biti veliki problem jer, što svi koji smo bili u sudnicama znamo, u prvih 10 minuta se rješavaju neke tehničke procedure, uvodi se svjedok, nema svjedočenja, nema žive riječi iz sudnice - koju mi nastojimo da svaka naša sedmična emisija za radio sadrži“, napominje Džidić.
Novim pravilnikom Suda BiH nezadovoljni su i drugi novinari, posebno oni koji rade u elektronskim medijima. Kažu da se radi o svojevrsnom pritisku i cenzuri, tim prije što takva praksa nije poznata ni u Haškom tribunalu, ali ni u pravosuđu susjednih zemalja.
Istim povodom reagovala su i novinarska udruženja u Bosni i Hercegovini ocjenjujući da Pravilnik, kao podzakonski akt, tumači zakon ograničavajući prava građanima i novinarima na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama.
„Nije mi poznato da postoje ovakvi eksplicitni načini ograničavanja pristupa informacijama. Ovakvi slučajevi grubog kršenja prije svega prava novinara da rade svoj posao profesionalno i prava javnosti da bude obaviještena o radu institucije koju ta javnost plaća iz svojih džepova preko budžeta“, smatra Milkica Milojević, predsjednica Udruženja „BH novinari“.
Nakon mnogobrojnih negativnih reakcija bh. javnosti novim pravilnikom, Sud BiH je izdao saopštenje za javnost u kojem se navodi kako je on na snazi još od 2009., te da će ta pravosudna institucija i dalje izdavati saopštenja za javnost, ali i da će građani i mediji moći prisustvovati ročištima koja nisu zatvorena za javnost.
No, takva vrsta obrazloženja novinarima ne znači ništa s obzirom da će sa suđenja moći dobiti snimak u trajanju od deset minuta, a ukoliko žele snimke cijelog suđenja, čekaće i do 15 dana, koliko propisuje Zakon o slobodi pristupa informacijama. O tome Suzana
Rađen Todorić, potpredsjednica Udruženja novinara Republike Srpske, kaže:
„Mislim da će javnost biti uskraćena za krucijalne informacije koje se mogu čuti na suđenjima koja se vode pred Sudom BiH. Da ne govorimo o zaštiti imena, prezimena, objavljivanju incijala - sve skupa mislim da vodi jednom pokušaju cenzure iz Suda BiH i da će krajnji ceh svega toga platiti javnost koja će ostati uskraćena za informacije.“
Edin Ramulić
Novim pravilnikom nisu nezadovoljni samo novinari, već i predstavnici udruženja žrtava proteklog rata, koji navode da takva odluka narušava povjerenje u institucije bh. pravosuđa, ali i da će zbog toga biti sve više svjedoka koji će odbijati da svjedoče, što će dovesti u pitanje procesuiranje ratnih zločina.
„Mislimo da je ovo rezultat pritiska koji se kontinuirano vrši na Sud BiH, da je ovo vjerovatno pokušaj amortizovanja tog političkog pritiska - kao, evo, uradićemo neke ustupke, ali samim tim sad će dobiti još veći pritisak i od strane udruženja žrtava“, kaže Edin Ramulić, predstavnik Udruženja „Izvor“ iz Prijedora.
Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode BiH navodi da je ovaj potez loš za pravosuđe BiH.
„Očigledno da je Sud BiH postao vrlo trustan. Bojim se da, kad se zatvori Tribunal, mi u BiH nećemo imati jedan autoritet na koji ćemo se pozvati.“
Za razliku od žrtava, medija i nevladinog sektora, advokati su jedini koji podržavaju odluku bh. pravosudnih institucija o donošenju pravilnika. Prema riječima Senada Krehe, time će biti zaštićeni optuženi, jer su ih pojedini mediji do sada i prije nego što neko bude osuđen, osudili. Istovremeno, Kreho navodi i da će odlukom i sudije biti nepristrasnije jer su do sada bile pod uticajem izvještavanja novinara.
„Da ne nabrajam tjednike, dnevne listove u oba entiteta gdje je osoba od samog početka pretresa kuće već označena kao ratni zločinac ili ubica, a to vijeće svakako koje će suditi čita novine - i sudije su ljudi.“
Fadila Memišević smatra da zaštita optuženih nije argument u ovom slučaju.
„To apsolutno nije nikakav argument - da se zaštiti otpuženi. Pobogu brate, od čega da se zaštiti? Od onih nad kojima je zločin počinio? Ili kriminal?“
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
********* Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
