Izvor iz NATO-a potvrdio je da KFOR ostaje na Kosovu onoliko dugo koliko je potrebno. To je odgovor na pismo hrvatskih i albanskih ministara obrane koji upozoravaju da nacionalistička retorika Srbije ugrožava sigurnost ne samo Kosova, nego i šire.
Odustaje se od najavljenog smanjivanja KFOR-a, kažu analitičari, koji tumače i da će KFOR ostati na terenu tako dugo dok se ne formiraju kosovske oružane snage.
KFOR ostaje na Kosovu tako dugo dok bude potrebno, prenosi agencija Beta odgovor izvora u sjedištu NATO-a, povodom pisma što su ga glavnom tajniku ove sigurnosne integracije Jensu Stoltenbergu uputili ministri obrane Hrvatske i Albanije.
Kako se navodi, izvor iz NATO-a naglašava da je "NATO i dalje predan zadatku sigurnosti i stabilnosti na Kosovu", a da će "KFOR nastaviti svoju misiju očuvanja sigurnog okruženja i jamčiti za slobodu kretanja, i to onoliko dugo koliko bude potrebno, u suglasnosti sa svojim mandatom dobivenim od Ujedinjenih naroda".
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potvrdilo je za RSE da su ministri obrane Hrvatske i Albanije Damir Krstičević i Mimi Kodheli Stoltenbergu uputili pismo u kojem su izrazili zabrinutost posljednjim događajima na Kosovu koji mogu ugroziti sigurnost ne samo Kosova, već i šire regije.
Prema priopćenju albanskog ministarstva, dvoje ministara osudili su "nacionalističku retoriku srbijanskih političara i konkretne akcije na granici" s ciljem pokušaja "ugrožavanja suvereniteta Republike Kosovo i destabiliziranja sigurnosne situacije na Zapadnom Balkanu".
Također, zatražili su da se Operativni plan misije održavanja mira na Kosovu nakon najnovijih događaja revidira i naglasili da ove dvije zemlje članice NATO-a podupiru transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga u prave vojne snage.
Vojni analitičar portala Obrana i sigurnost, obris.org, Igor Tabak u izjavi za RSE NATO poruke oko KFOR-a vidi kao jasnu najavu da se ne ide na smanjivanje KFOR-a.
"Činjenica je da vjerojatno neće dolaziti do daljih smanjivanja te misije NATO-a koja su najavljivana godinama. Očito je da je situacija na Kosovu takva da bar neke od članica NATO-a iz regije - a one su obično mjerodavne, budući da imaju lokalno iskustvo - smatraju da nije vrijeme za smanjivanje, a kamoli za okončanje te mislije", ocjenjuje Tabak.
Može li se ove NATO-ve izjave tumačiti kao poruku da KFOR ostaje dok se ne formiraju kosovske oružane snage?
"To je upravo NATO-va poruka. Mislim da NATO s time računa na jednu dulju vremensku stazu, a to odgovara naravno i Americi. Ova je misija na određeni način pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, prema tome nju je mnogo lakše obrazlagati nego neke druge američke akcije koje su bile bez privole Ujedinjenih naroda. Prema tome, ovo može trajati, a to znači da će se te kosovske snage postupno organizirati", kaže predsjednik Centra za međunarodne studije u Zagrebu Radovan Vukadinović.
"Nastavak Obamine politike"
Profesor Vukadinović dodaje da je sa kosovskim oružanim snagama ili bez njih trajno prisutan američki interes za bazu "Bondsteel" na Kosovu, koja je u ovom trenu jedna od njihovih najznačajnijih baza u Europi.
"Prema tome, Amerika će i sa jakim kosovskim oružanim snagama i sa slabim kosovskim oružanim snagama ostati i dalje na Kosovu", dodaje Vukadinović.
Naši sugovornici slažu se da će ovo pismo izazvati reakcije u Srbiji.
Na pitanje – hoće li ono dodatno zakomplicirati odnose u regiji – Tabak kaže kako se oni kompliciraju sam od sebe, zbog niza nacionalnih izbora, ali i zbog različitih očekivanja uz izbore i promjenu na vrhu u Sjedinjenim Državama, dok pismo koje traži ostanak KFOR-a može imati samo pozitivni efekt na terenu.
"Zapravo, Kosovo je sa svojim postojećim aranžmanom i misijom KFOR jedan stabilniji faktor. Prisutnost NATO-a, zapravo, onemogućuje klizanje u neke dublje razine nemira i nestabilnosti", navodi Igor Tabak.
Radovan Vukadinović ističe da je "više razloga za ovo pismo dvoje ministara obrane."
"To je stanje između Kosova i Srbije koje se ne popravlja. Tu je i srpska retorika, ali i razmišljanja o tome što će američka politika dalje činiti. Dakle, da li ta teza o zastarjelosti NATO-a znači da će Amerika i rezati neke svoje aktivnosti, pa da bi onda tu na red mogao doći i Balkan, odnosno Kosovo. Na kraju, možemo isto tako reći i da je to neka vrsta naputka onih američkih kongresmena ili senatora koji misle da bi trebalo zadržati američku prisutnost na Balkanu i koji, zapravo, podržavaju nastavak Obamine politike", zaključuje Vukadinović.
