Protivustavno djelovanje. Tako objavu entitetskog Izbornog zakona u Službenom glasniku Republike Srpske komentarišu u američkoj Ambasadi u Bosni i Hercegovini, ali i analitičari.
Iz Ambasade najavljuju odgovor na, kako navode za Radio Slobodna Evropa (RSE), antidejtonsko i secenionističko djelovanje lokalnih aktera, a drugi očekuju reakciju međunarodne zajednice.
Sporni zakon predviđa da Republička izborna komisija (RIK) RS vrši ulogu Centralne izborne komisije (CIK) BiH u organizovanju lokalnih izbora, izbora za entitetski parlament, predsjednika i potpredsjednike RS, kao i izbora za delegate iz RS u Domu naroda Parlamenta BiH.
Prema zakonodavnoj proceduri u RS, zakon stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja.
Istovremeno, predstavnici opozicije u RS tvrde da je "nemoguće" organizovati lokalne ili bilo koje druge izbore po entitetskom Izbornom zakonu.
Šta kažu u ambasadi SAD?
U odgovoru za RSE iz Ambasade Sjedinjenih Država u Sarajevu, rečeno je da je "stvaranje paralelnog izbornog sistema od strane Vlade Republike Srpske neustavno i antidejtonsko", te da takvi izbori ne bi imali legitimitet.
"Sjedinjene Američke Države su bile jasne da su spremne odgovoriti na antidejtonsko, secesionističko djelovanje lokalnih aktera, kao i da daju podršku djelovanju Visokog predstavnika da napravi isto", upozoravaju iz Ambasade.
Dok je zakon još bio u proceduri, iz bh. Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE), koja prati izbore širom Evrope, za RSE je rečeno da "uspostavljanje ili zaduživanje bilo kojeg drugog tijela pored CIK-a za organizovanje i vođenje izbora predstavlja kršenje ustavnog poretka BiH te, time, Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Takođe su istakli da to može "naškoditi integritetu izbornog procesa i njegovih rezultata".
Dejton i Centralna izborna komisija BiH
Osnivanje Centralne izborne komisije je predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je 1995. godine okončao rat u Bosni i Hercegovini.
Prema Aneksu 3 sporazuma, koji se tiče izbora, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) je trebalo da usvoji i sprovede Plan izbora za BiH, te da ih nadzire.
Dejtonski sporazum je, takođe, predviđao da OSCE osnuje Privremenu izbornu komisiju, čiji je zadatak usvajanje izbornih propisa, obezbjeđivanje poštene predizborne kampanje, te objavljivanje konačnih rezultata izbora.
Strane potpisnice Aneksa – država BiH i dva entiteta – složile su se da će obrazovati Stalnu izbornu komisiju, koja će biti nadležna za sprovođenje budućih izbora.
Nakon što je u avgustu 2001. godine usvojen Izborni zakon BiH, Privremena izborna komisija je prestala sa radom, a osnovana je Izborna komisija BiH, koja je prve članove dobila u novembru te godine.
Pet godina kasnije, komisija je dobila današnje ime.
Izbori 'nemogući' po novom zakonu, tvrdi opozicija
Predstavnici opozicije u RS tvrde da je "nemoguće" organizovati lokalne ili bilo koje druge izbore po entitetskom Izbornom zakonu.
Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS), najveće opozicione partije u NSRS, kaže za RSE da je "matematički" dokazano da se izbori u RS ne mogu po novom zakonu raspisati prije avgusta.
"Oni sada pokušavaju da to predstave na način da je već CIK propisao odgovarajuće norme, raspisao izbore i da sada praktično sa zakašnjenjem stupanja na snagu Izbornog zakona, a imajući u vidu da su se svi prijavili CIK-u za izbore, naravno neće moći da sprovedu izbore u RS, po zakonu RS, već će to oni raditi u nekim narednim godinama za opšte izbore ili ne znam ni ja koje druge", rekao je Govedarica.
On tvrdi da se radi o "neodgovornoj" politici, te podsjeća da je Vlada još 6. aprila tražila da članovi RIK podnesu ostavke, što su ovi učinili pet dana kasnije, te da skupština te ostavke nikada nije ni razmatrala.
"Njima je u potpunosti jasno šta su posljedice, eventualno ukoliko oni krenu da sprovode Izborni zakon Republike Srpske i imajući u vidu da oni znaju šta su posljedice, naravno, nikada to neće uraditi", upozorio je Govedarica.
Podsjeća da su izbori dejtonska kategorija, te da je Dejtonom definisano da se nakon odlaska Privremene izborne komisije formira Centralna izborna komisija, nadležna za izborni proces u BiH.
Da li će reagovati visoki predstavnik?
Zakon je možda prekasno objavljen da bi se primjenio u ovoj godini, izjavila je za RSE Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke.
"Na jednoj strani to može biti za dobar dio javnosti jedna vrsta spina i pokazatelj da je aktuelna vlast spremna sprovesti u djelo ono što je naumila, a samim tim i izborni zakon", ocijenila je Topić i dodala da sa druge strane treba očekivati reakciju međunarodne zajednice.
"Prevashodno mislim na Kancelariju visokog predstavnika (OHR), jer ovaj zakon u suštini znači protivustavno djelovanje", naglasila je Topić.
Ona očekuje da će visoki predstavnik u BiH poništiti zakon, te da je moguće da će "uslijediti određeni pravni postupci protiv onih koji su na ovome insistirali", slično kao u slučaju koji se protiv Milorada Dodika, predsjednika RS, i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, vodi pred Sudom BiH.
Smatra da, kao protivustavan čin protiv države BiH, zakon u skorijoj budućnosti neće zaživjeti.
Iz OHR nije odgovoreno na upit RSE o objavljivanju spornog zakona.
'Očekuje se' da iduće opšte izbore u RS provodi RIK
Zakasnili smo za ovogodišnje lokalne izbore u BiH, ali moguće je da će opšte izbore 2026. godine u RS provoditi entitetska izborna komisija.
Tako za RSE kažu u RIK RS dan nakon što je u Službenom glasniku RS objavljen Izborni zakon RS, kojim ovaj bh. entitet želi da preuzme nadležnost održavanja izbora od BiH.
Predsjednik RIK RS, Oliver Blagojević, kaže za RSE da je slušajući poslanike u entitetskom Parlamentu, stekao utisak da se "očekuje" da će sljedeće opšte izbore zakazane za 2026., u RS provoditi RIK.
"Ne znam šta će se dešavati u narednom periodu, imati u vidu kompletan kontekst dešavanja u BiH", istakao je Blagojević.
On dodaje da ima mnogo koraka koji se moraju preduzeti za održavanje izbora.
"Ja ne ulazim u postupke visokog predstavnika, politiku i ostalo, čisto govorim sa tehničke strane. Potrebno je formiranje sekretarijata, potrebno je obezbijediti materijalno-tehničke pretpostavke, određena softverska rješenja, birački spiskovi, ima puno toga", rekao je Blagojević.
Kaže da će i kad zakon stupi na snagu, to biti prekasno da bi oni organizovali ovogodišnje izbore, za koje su se stranke već prijavljivale CIK-u.
"Obzirom da se politički subjekti nisu mogli obratiti RIK da ovjeravaju svoje učešće, kandidate i prijavu za ove izbore, nego CIK, to je u potpunosti u nadležnosti CIK-a", istakao je Blagojević.
Blagojević i još četvoro članova RIK su u aprilu podnijeli ostavke na svoje funkcije, ali ih Narodna skupština RS nije prihvatila, te će oni biti na svojim pozicijama do raspisivanja novog konkursa, što se očekuje nakon što budu potvrđeni rezultati izbora.
"Odredbe Izbornog zakona RS, koji će stupiti na snagu za par dana, a kao i odredbe Izbornog zakona BiH, upućuju na to da se članovi izbornih komisija - tu se podrazumijevaju sve izborne komisije, od CIK-a do opštinskih izbornih komisija, uključujući RIK, ne mijenjaju u izbornom periodu", pojašnjava Blagojević.
On ističe da je izborni period nastupio već 8. maja, kada je CIK raspisao izbore.
Čime se bavi RIK?
Entitetske izborne komisije se formiraju prema entitetskim izbornim zakonima, ali u skladu sa Izbornim zakonom BiH, te njihovu nadležnost utvrđuje CIK.
RIK RS prema entitetskom Izbornom zakonu iz 2002. provodi opozive opštinskih načelnika i gradonačelnika, izbore za savjete mjesnih zajednica, te donosi akte po kojima se vrši raspodjela sredstava za finansiranje izborne kampanje.
Federacija BiH nema nadležnu izbornu komisiju na entitetskom nivou, iako je Zakon o osnivanju organa za provođenje izbora usvojen još 2002. godine.
U praksi, na lokalnom nivou veći značaj imaju opštinske izborne komisije, koje su direktno "na terenu" nadležne za provođenje izbora.
Između ostalog, one određuju biračka mjesta, imenuju biračke odbore, odgovorne su za tehničke pripreme za izbore i za pravilno brojanje glasačkih listića.
Zašto se RS odlučila na usvajanje zakona?
Vlasti u RS su najavile usvajanje sopstvenog izbornog zakona početkom godine, ubrzo nakon što je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), zatražio od državne zakonodavne vlasti da izmjeni Izborni zakon, čime bi bile uvedene nove tehnologije, a CIK-u data veća ovlašćenja.
Šmit je 26. marta nametnuo tehničke izmjene zakona, jer se vlasti oko njih nisu mogle dogovoriti, a poslanici u Narodnoj skupštini RS su usvojili svoj Nacrt Izbornog zakona tri dana kasnije.
Zakon je zvanično usvojen 19. aprila, nakon čega je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer su smatrali da je zakon neustavan i da narušava državne nadležnosti BiH.
Ustavni sud RS je 25. juna utvrdio da nije bilo povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Facebook Forum