Na poligonu u Slunju započela je hrvatsko-američka vojna vježba „Puma“ u kojoj sudjeluje 450 vojnika. Iako su je neki mediji brzopleto nazvali američkim odgovorom na aktualnu rusko-srpsku vojnu vježbu koja se održava u Srbiji, radi se o redovitoj aktivnosti koja je davno najavljena.
Međutim, intenzitet vojnih vježbi u regiji sa američkim ili ruskim sudjelovanjem se pojačava, upozoravaju poznavatelji.
Ukupno 450 vojnika – hrvatskih iz mehanizirane bojne „Pume“ iz sastava Gardijske oklopno mehanizirane brigade, i američkih iz američke 2. konjičke pukovnije opremljenih borbenim oklopnim vozilima Stryker, od srijede pa sljedećih osam dana na poligonu „Eugen Kvaternik“ kod Slunja uvježbavaju kooperaciju i interoperabilnost, potvrdili su iz Ministarstva obrane.
Kako se u Srbiji upravo održava zajednička rusko-srpska vježba BARS 2016, neki su se mediji požurili ovu vježbu nazvati ne slučajnošću, nego američkim odgovorom u sklopu “Reassurance Initiative” kojom se saveznike unutar NATO-a uvjerava da će američke snage spremno pomoći u slučaju bilo kakvog pokušaja ruske agresije ili hibridnog ratovanja na istoku i jugoistoku Europe.
Međutim, drugi su mišljenja da je takva ocjena pretjerana.
"Činjenica je da se intenzitet vojnih vježbi sa američkim ili ruskim sudjelovanjem od Baltika do Crnog mora intenzivira, a unazad dvije godine pojačava i ovdje na jugoistoku Europe. U Srbiji je 2014. godine zajedno s Rusima održana vježba 'Srem', prošle jeseni srpski vojnici bili su u Rusiji, sada je u toku rusko-srpska vježba BARS, a za studeni je najavljena rusko-bjelorusko-srpska vojna vježba 'Slavensko bratstvo', također u Srbiji“, podsjeća vojni analitičar portala obris.org Igor Tabak.
"To je sa srpske strane. Sa hrvatske strane sada se od nekih u taj blokovski kontekst stavlja ova vježba 'Puma'. Ona je bila najavljena još u travnju, dakle prije najava ove rusko-srpske vježbe za koju se prvi puta čulo tek tijekom ljeta ove godine, čime se malo razblažuje taj blokovski dojam, koji – na žalost - postoji bar u primisli“, zaključuje vojni analitičar.
Naime, Tabak podsjeća na izjavu američkog državnog tajnika Kerryja iz veljače prošle godine o tome da su Srbija i Crna Gora, kao i niz drugih zemalja od Baltika do Crnog mora, zemlje na vatrenoj liniji.
"Čime Hrvatska dolazi na onu drugu stranu te vatrene linije, što je povezano s jačanjem ruskih propagandnih, vojnih i političkih djelovanja u tom jednom blokovskom filmu. Treba napomenuti da u posljednje vrijeme taj blokovski dojam jača, ali upitno je koliko je to pitanje dnevne politike, a koliko činjenice da se od ukrajinske krize naovamo NATO krenuo prestrojavati na drugi način, stavši čvrsto uz Ukrajinu“, objašnjava Tabak.
Kako je NATO veliki sustav baziran na konsenzusu, Tabak očekuje da će pune posljedice tog prestrojavanja tek vidjeti.
On dodaje da slika ne bi bila cjelovita ako se ne upozori kako su se – paralelno sa intenziviranjem rusko-srpske vojne suradnje - zemlje susjedne Srbiji koje su gotovo sve u NATO-u potrudile intenzivirati bilateralne vojne odnose sa Srbijom, kako bi se izbalansiralo jačanje vojnih odnosa Srbije i Rusije.
"Tako se u zadnje vrijeme moglo vidjeti jačanje srpskih vježbi ne samo sa Hrvatskom, nego i sa Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom. Tu se očito igra jedna balansirana igra na malo širem nivou“, zaključuje Tabak.
