Dostupni linkovi

Brnabić u Banjaluci: Srbija se protivi urušavanju Dejtona i dovođenju u pitanje postojanja RS


Obraćanje Ane Brnabić, predsjednice Skupštine Srbije, u Skupštini RS u Banjaluci, 9. juli 2024.
Obraćanje Ane Brnabić, predsjednice Skupštine Srbije, u Skupštini RS u Banjaluci, 9. juli 2024.

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je u Banjaluci da Srbija poštuje Dejtonski mirovni sporazum i protivi se "njegovom daljnjem urušavanju", a posebno kada je riječ o slabljenju ingerencija ili dovođenju u pitanje postojanja Republike Srpske (RS).

Obraćajući se na svečanoj sjednici Skupštine entiteta RS, Brnabić je 9. jula kazala da Srbija "voli RS, ali i poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te želi najbolje veze sa Sarajevom".

Brnabić boravi u zvaničnoj posjeti Banjaluci, prvi put nakon što je 8. juna u Beogradu održan tzv. Svesrpski sabor, na kome je usvojena Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.

Govoreći u entitetskoj skupštini, Brnabić je kazala da je "Svesrpski sabor" bio dan kad se "slavilo zajedništvo".

"Dan u kome smo uradili nešto za nas, a ne nešto protiv nekoga. Nijednom rečju nismo uvredili nijedan drugi narod niti povredili teritorijalni integritet druge države", kazala je.

Deklaracija usvojena na "Svesrpkom saboru" 2. jula je potvrđena i u skupštini RS, a Brnabić je najavila da će isto uskoro uraditi i paralament u Srbiji.

U njoj se, između ostalog, navodi da "srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu" te traži poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma Usvajanje deklaracije su, između ostalih, osudili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović i Željko Komšić.

Iz Ambasade Sjedinjenih Država u Sarajevu je 10. juna saopšteno da taj dokument "ne predstavlja odbranu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako tvrde autori, već su smišljeni napad na taj sporazum i državne institucije Bosne i Hercegovine".

U obraćanju poslanicima u Banjaluci, Brnabić se osvrnula i na protekli boravak kadeta beogradske Vojne akademije u Bratuncu i Prijedoru, ističući da je diskusija o tome bila "izmišljeni incident".

Kadeti i starešine Vojne akademije u Beogradu marširali su proteklog vikenda kroz Prijedor, na poziv Vlade entiteta Republika Srpska.

Njihov dolazak, pored ostalih, osudila su dva člana Predsedništva BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović.

Kazali su kako nisu dali odobrenje za njihov ulazak te zatražili istragu od Ministarstva odbrane i Ministarstva spoljnih poslova BiH, ali i reakciju međunarodne zajednice.

Sjednica o 'razdruživanju'

Prije obraćanja zastupnicima u Skupštini RS, Brnabić se u Banjaluci 9. jula sastala s političkim zvaničnicima entiteta RS.

Nakon svečane sjednice Skupštine RS, na kojoj se Brnabić obratila, najavljena je redovno zasjedanje, a očekuje se razmatranje konsolidiranog izvještaja o budžetu RS za prošlu godinu.

Na web-stranici Skupštine navedeno je da je nakon redovne sjednice planirana i posebna sjednica, na kojoj bi trebalo biti raspravljano o dokumentu o "razdruživanju" dva entiteta u Bosni i Hercegovini.

Generalni sekretar Skupštine RS Boran Bosančić kazao je za Radio Slobodna Evropa da će termin posebne sjednice biti utvrđen na kolegiju, ali je istaknuo da to zasjedanje zasugurno neće biti održano u utorak.

Vlada RS je 23. maja na sjednici u Srebrenici najavila sastavljanje dokumenta o razdruživanju, te da će on kada bude kompletiran biti upućen vlastima Federacije BiH na razmatranje.

Sjedinjene Države, Velika Britanija i Evropska unija su ubrzo nakon ovih najava poručile da je "mirno razdruživanje" nemoguće po pravnim propisima u BiH.

Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, upozorio je 1. jula da su moguće dodatne američke sankcije u slučaju novih "secesionističkih poteza i napada na Dejtonski mirovni sporazum".

Vlasti entiteta RS inicirale su raspravu o razdruživanju u danu kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvajala Rezoluciju o Srebrenici, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, u kome je Vojska RS u julu 1995. godine ubila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.

XS
SM
MD
LG