Slovenski ustavni sud jednoglasno je odbacio inicijativu građanina Almira Talića da se zakon o praznicima dovede u pitanje, s obzirom na ustavna načela odvojenosti države i crkve i ravnopravnost vjerskih zajednica, jer muslimani u Sloveniji za slavljenje svojih praznika, navodno, moraju moliti poslodavce, dok su slobodni dani za kršćane obavezni i predviđeni zakonom.
Prema sadašnjem zakonu koji osporavaju i neki ateisti, uz državne praznike postoje i obavezni slobodni dani na uskrsni ponedjeljak, Božić, Tjelovo i Veliku gospu, dok je za malobrojne pripadnike reformističkih crkava uveden i Dan reformacije koji se slavi 31. oktobra, što moraju uvažavati svi poslodavci, jer se taj dan u privatnom i javnom sektoru ne radi.
Talić je u inicijativi ustvrdio kako zakonodavac uvažava samo kršćanske praznike, čime se diskriminiraju nekršćanske vjere, ali i ateisti, te da se radi o distriminaciji u pogledu vjere i njenog slobodnog prakticiranja.
U obrazloženju odluke kojom je odbačena Talićeva inicijativa, ustavni suci su naveli da su praznici i neradni dani u Sloveniji povezani s evropskom tradicijom i da su individualni vanjski izraz identitete naroda, te da pripadnici drugih konfesija za obilježavanje i slavljenje svojih praznika mogu uzeti slobodne dane, na što prema zakonu i sada imaju pravo.
Zahtjevi da se zakon o praznicima proglasi neustavnim je bez utemeljenja, a zakonodavac ima pravo da područje praznika reguliše kao izraz identiteta ljudi koji istorijski žive na nekom području, naveli su suci slovenskog ustavnog suda u obrazloženju.
Slovenski parlament je prilikom usvajanja zakona o državnim praznicima i slobodnim danima naveo kako vjerski praznici u Sloveniji imaju više od vjerskog obilježja karakteristike porodičnih praznika, što je utemeljeno na evropskoj tradiciji.
