Komentatori dva ugledna britanska dnevnika, konzervativnog Daily Telegrapha i liberalnog Guardiana, bavili su se nedavno fenomenom lažnih vijesti i njegovim uticajem na zapadnu demokratiju, što je bila naša tema na "Zašto?".
Vrlo je važno prepoznati lažne vijesti kao ono što one zaista i jesu: prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Lažne vijesti su više od zgodne fraze za opisivanje političkih nesporazuma. To je informacija pretvorena u oružje, vojna operacija koka koristi psihološki rat kako bi se pridobilo javno mišljenje za stratešku prednost, piše komentator Daily Telegrapha Julie Lenarz.
Rusija igra opasnu igru u kojoj se ide samo na pobjedu. Kremlj agresivno pokušava ostvariti svoje teritorijalne i geopolitičke ambicije na račun zapadnih zemalja i širenje lažnih vijesti je postalo integralan i neizostavan dio te strategije.
Rusija već dugo usvaršava umjetnost prevare i sada ju je spojila sa modernom tehnologijom i usmjerila prema javnost koristeći načine koji zaobilaze naše uobičajene filtere. Trošeći stotine miliona na državne medije i fabrike “trolova”, Moskva vrlo vješto širi mitove, laži i iskrivljene slike širom zapadnog svijeta kako bi uticala na i oblikovala politički horizont u našim zemljama.
Ali ono što demokratije čini ranjivim na lažne vijesti može istovremeno biti i njegova odbrana. Zapad bi trebalo da iskoristi jedinstveno robusna civilna društva koja njeguje za uzvratni udarac.
Sa stabilnošću koju mogu osigurati vlade i snažne institucije, instituti za istraživanja, nevladine organizacije, dobrotvorne organizacije, privatne kompanije i slobodni mediji moraju ponuditi snažnu i rigoroznu kritiku i provjeru činjenica koje se zasnivaju na racionalnosti i naučnim istragama, kako bi uništili politički obojene i lažne narative koje Rusija sastavlja kako bi nam navukla povez preko očiju.
Da li će lažne vijesti dovesti do kolapsa demokratije? Ili će to biti posljedica dublje, strukturalne slabosti koja je pristuna već duže vrijeme? pita se Evgeny Morozov, autor i stručnjak za odnos medije i tehnologije.
I dok je teško negirati da postoji kriza, pitanje koje svaka zrela demokratije sebe treba upitati jeste da li se radi o krizi u vezi lažnih vijesti ili u vezi nečega drugoga.
Ali naše elite to tako ne vide. Njihov narativ za lažne vijesti je i sam vrlo lažan: to je vrlo plitko objašnjenje za kompleksan, sistemski problem čije samo postojanje i dalje odbijaju priznati.
Lakoća sa kojom su se srednjostrujaške institucije, od vladajućih partija i instituta za istraživanje do medija usredotočilie na lažne vijesti kao glavni problem krize koja se i dalje razvija govori mnogo o neprobojnosti njihovog stava o svijetu.
Velika prijetnja zapadnoj demokratiji danas nije u tolikoj mjeri rast iliberalne demokratije u inostranstvu koliko izdržljivost nezrele domaće demokratije.
Ova nezrelost, koju elite pokazuju svakodnevno, manifestuje se u dvije vrste negacije: negiranje ekonomskih uzroka većine današnjih problema i negiranje duboke korumpiranosti profesionlnih eksperata.
Problem nije u lažnim vijestima nego u brzini i lakoći njihovog širenja, a on postoji primarno zbog toga što današnji digitalni kapitalizam čini izuzetno profitabilnom – pogledajte samo Google i Facebook – proizvodnju i distribuciju narativa koji donose klikove.
