U Beogardu u srijedu počinje konferencija regionalnog projekta "Jezici i nacionalizmi" u Centru za kulturnu dekontaminaciju.Riječ je o projektu u sklopu kojeg su konferencije već održane u Splitu i Podgorici.
U sredu će se održati dve debate na temu: "Ko kome krade jezik?". Kako navode organizataori, pod ovim naslovom ulazi se u širu temu zatečenog stanja koje se ogleda u sveprisutnoj tvrdnji da u regionu svaki narod govori drugim jezikom, dok istovremeno u komunikaciji vidimo da se svi s lakoćom sporazumevamo. Inspiracija za naslov došla je iz knjige nemačkog lingviste Bernharda Grešla koji je napisao da su u svakom od ova četiri naroda (srpski, crnogorski, hrvatski i bosansko-hercegovački) najglasniji filolozi koji optužuju one druge za kleptomaniju jezika.
Na beogradskoj konferenciji učestvovaće i pokušati da ponude rešenja ugledni gosti iz Srbije i regiona: dr Boban Arsenijević, Ivan Čolović, Ksenija Rakočević, Vuk Perišić, Nikola Vučić i član radne grupe prof. Dr Ranko Bugarski.Razgovor će moderirati dr. sc Snježana Kordić.
U okviru prvog konferencijskog dana povlačiće se paralele s drugim jezicima u svetu, razgovarati na temu policentričnog standardnog jezika, ali i o osnovnom problemu percepcije jezika na ovdašnjim prostorima, a to je poistovećivanje naroda i jezika.
U četvrtak 6. oktobra planirane su dve debate pod naslovom: "Ideologija ispravnog jezika".
Tema drugog konferencijskog dana odnosi se na nastojanja ideološki nastrojenih ili kroz školovanje indokriniranih osoba da zahtevaju korišćenje pojedinih reči i oblika u jeziku te izbegavanje drugih (čak i uprkos njihovoj proširenosti u praksi i neutralnosti). Često se taj pristup predočava u medijima kao navodno negovanje jezika, borba za očuvanje jezika i pisma kao i jezičke kulture. Govoriće se o uzrocima i posledicama ovakvih praksi te tematizovati povezanosti nacionalizma i zahteva za navodnom jezičkom čistoćom.
Osnovna namera projekta "Jezici i nacionalizmi" jeste da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizuje pitanje postojanja četiri “politička” jezika na prostoru nekadašnjeg hrvatsko-srpskog / srpsko-hrvatskog, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom.
Kako se navodi u obrazloženju projekta, to razlozi zbog kojih su četiri partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije u saradnji sa radnom grupom projekta, koju čine najuticajniji eksperti na ovom polju: prof. dr Snježana Kordić, prof. dr Hanka Vajzović, prof. dr Ranko Bugarski i Božena Jelušić pokrenuli projekat "Jezici i nacionalizmi".
