Međunarodni konzorcij novinara-istražitelja objavio je dio Panamskih dokumenata u kojima se nalazi 200.000 imena osoba i firmi, među kojima su i desetine imena sa Balkana.
Iz Bosne i Hercegovine na listi se nalaze direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović, bivši ambasador BiH u Kini Amel Kovačević, kao i Edin Smajić, za kojeg detalji još nisu poznati, a od ranije se na listi nalaze zvornička kompanija "Alumina" i Vid Jakšić iz Zvornika.
Interesantno je da je suvlasnik Bosnalijeka i Vlada Federacije BiH. Podsjetimo, Uzunović je bio predstavnik Bosnalijeka u Rusiji, a smijenio ga je bivši direktor kompanije, Edin Arslanagić, zbog navodne pronevjere u iznosu od tri miliona eura.
Povodom objave navoda Projekta za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (OOCRP), oglasio se i Nedim Uzunović koji je za novinsku agenciju Fena kazao da offshore poslovanja nisu nelegalna, te da je sve radio po zakonu.
Ekonomska analitičarka, Svetlana Cenić, ističe da nije čudno što su na listi imena iz Bosne i Hercegovine, imajući u vidu sve silne afere, ali i imovinu čije je porijeklo upitno.
"Pre svega, ovdje nikom nije u interesu da se to otkrije. Uopšte ne razumem, moje čuđenje je veće od čuđenja mase da se takve stvari dešavaju. Ja se čudim nekome ko se čudi, a čitavo vreme gleda kako se ni iz čega stvaraju odjednom ogromna bogatstva, vile, a prijavi se platica od 1.000 maraka", navodi Cenić u tekstu Dženane Halimović "Panamski dokumenti: Na listi direktor Bosnalijeka i bivši ambasador".
U bazi podataka offshore računa, nalaze se i 34 pravna i fizička lica iz Srbije. Navode se nazivi i adrese preduzeća, osoba sa njima povezanih, kao i imena fizičkih osoba.
Bojana Jovanović, zamjenica urednika Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), koji je sarađivao sa Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara u ovom projektu, za RSE kaže da ova imena i nisu nova – radi se samo o tome da je Konzorcij dokumente koji su do sada samo njemu bili dostupni sada učinio dostupnim svima.
"Oni su samo na osnovu dokumenata pronašli vezu između Srbije i određenih kompanija i osoba i to su objavili, tako da je to javno dostupno za pretraživanje. Poslovanje posredstvom offshore-a je legalno, ne radi se ni o kakvom krivičnom delu", ističe Jovanović, te dodaje:
"Međutim, offshore kompanije se mogu koristiti za različite poslove koji mogu u krajnjoj liniji voditi do nekih krivičnih dela, kao što su pranje novca ili utaja poreza. Offshore kompanije se često koriste i kako bi se sakrio stvarni vlasnik, tako da ih neretko koriste političari koji se, zapravo, kriju preko nekih osoba koje se predstavljaju kao vlasnici". Više pojedinosti donosi Branka Trivić u priči "Trideset i četiri imena iz Srbije u Panamskim dokumentima".
Panamski dokumenti otkrivaju i imena šest osoba iz Hrvatske, među kojim se Miroslav Antunović spominje dva puta.
Kada je riječ o Crnoj Gori, spominje se 14 kompanija i 28 pojedinaca iz Crne Gore. Osim jednog od posrednika, advokata Marka Harrisona koji je u ovoj zemlji, kao pravni savjetnik, bio učesnik brojnih privatizacijskih aranžmana i poslovnih transakcija, na spisku nema imena poznatih široj crnogorskoj javnosti.
Međutim, sudeći po izjavi zamjenika direktora NVO MANS Dejana Milovca, to što na spisku nema zvučnih imena ne znači da važne ličnosti iz političkog i poslovnog života Crne Gore ne djeluju iz sjenke.
"Bilo je istraga pojedinih medija koje su ukazivale da su neki od tih ljudi možda korišćeni kao posrednici, a da se ne zna ko zapravo stoji iza ovih kompanija koje je registrovala panamska advokatska kancelarija. Siguran sam da spisak koji je do sada objavljen nije konačan i da možemo očekivati da možda dobijemo i neka konkretnija imena koja se mogu dovesti u vezu sa nekim iz vlasti ili poznatim pojedincima iz sfere ekonomije u Crnoj Gori", kaže Milovac za RSE. Detalje ima Esad Krcić u tekstu "Crna Gora u Panamskim dokumentima: Bez poznatijih imena".
Nakon što su iz jedne od najvećih advokatskih firmi s Paname procurili povjerljivi dokumenti koji otkrivaju kako bogati moćnici širom svijeta peru novac, iz regionalnog ureda OCCRP u Sarajevu najavili su da će uskoro na red doći i objavljivanje podataka za Balkan.
Afera Panamski dokumenti otvorena je početkom aprila kada su milioni dokumenata i 2,6 terabajta informacija procurili iz baze jedne od najvećih advokatskih firmi sa Paname, "Mossack Fonseca", i otkrili kako bogataši peru novac, što je jedno od najvećih curenja informacija u historiji, veće od "WikiLeaksa" i otkrića Edwarda Snowdena.