Nakon nekoliko dana pauze pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ-om) nastavilo se suđenje u slučaju međusobne tužbe za genocid država Hrvatske i Srbije. Nakon dvotjedne uvodne argumentacije, u utorak je hrvatski pravni tim poricao optužbe Srbije - da je u operaciji Oluja 1995.godine počinjen genocid nad krajinskim Srbima.
Voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić istaknula je pri tom kako akcija Oluja nije pokrenuta zbog protjerivanja, već sa ciljem povratka zauzetog teritorija.
Prema stavu hrvatskog tima – Oluja je označila kraj i uništenje udruženog zločinačkog
poduhvata onih koji su odgovorni za zločine u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini - poput terora nad Sarajlijama i genocida nad Srebreničanima. Crnić-Grotić je istaknula kako Hrvatska 1995.godine nije imala izbora nego da vojno djeluje na području tzv.Krajine, budući da su vođe pobune, poput Milana Martića – odbili sva ponuđena mirovna rješenja.
S time i Z-4, mirovni plan međunarodnih diplomata koji je predviđao srpsku autonomiju unutar Hrvatske. Crnić-Grotić je pri tom podsjetila na zaključak Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u presudi Martiću.
„Da je Beograd bio uključen u udruženi zločinački poduhvat čiji je cilj bio stvaranje etnički čistog srpskog teritorija kroz raseljavanje Hrvata i ostalih građana nesrpske nacionalnosti.“, navela je profesorica.
Prema Crnić-Grotić, Srbija je razorila Jugoslaviju i donijela rat u Hrvatsku koja je samo željela povratiti svoj nezakonito zauzeti teritorij. Prema hrvatskom timu - pokazatelj da se Olujom nije željelo protjerati stanovništvo srpske nacionalnosti – je brojka od 130 tisuća registriranih povratnika nakon 1995.godine.
Štrbac nevjerodostojan
S druge strane brojku od 1.719 krajinskih Srba ubijenih u Oluji Crnić-Grotić je ocijenila nevjerodostojnom, budući da je taj podatak srbijanski pravni tim dobio od direktora udruge Veritas Save Štrbca.
Nakon što su navedeni primjeri gdje je Štrbac u stradalnike Oluje ubrojio i neke ranije te kasnije preminule ljude, kao i pretvarao vojne u civilne žrtve, upozoreno je i na njegovu vjerodostojnost, kao bivšeg tajnika pobunjenih krajinskih vlasti.
„Tijekom 1994.godine i početkom 1995.godine izjavio je New York Timesu i Agenciji France Press – nema govora o našem povratku u Hrvatsku, ne želimo biti u Hrvatskoj ni u kojoj formi. Ti članci su u Vašem sudskom spisu. Gospodine predsjedniče, članovi suda – to pokazuje zašto su pregovori s pobunjenim Srbima – bili uzaludni.“, navela je voditeljica hrvatskog tima.
Tuđman je na Brijunima govorio o vojnim snagama, ne civilima
U zadnjem dijelu odgovora na tužbu Srbije hrvatski pravni tim se bavio osporavanjem genocidne namjere prema srpskom stanovništvu, tvrdeći da je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman prilikom sastanka na Brijunima govorio o udarcima potrebnim da nestanu srpske snage, a ne civili u tzv.Krajini.
"Da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu, odnosno da ono što nećemo odmah zahvatiti da mora kapitulirati u nekoliko dana"., citirao je riječi iz stenograma sastanka neposredno pred Oluju britanski pravni stručnjak Keir Starmer.
On je također odgovorio i na pozivanje Srbije na prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, podsjećajući na njihovu oslobađajuću drugostupanjsku presudu kojom je odbačena optužba o prekomjernom granatiranju i protjerivanju srpskog stanovništva.
„Tri osobe su poginule u Kninu i to ne od granatiranja, ICTY nije mogao utvrditi ni jednu civilnu žrtvu.“, naveo je pri tom Starmer govoreći o nalazima u presudi generalu Gotovini, dodajući da se Srbija „ne može oslanjati niti na jedan dokaz“ u svojoj tužbi za genocid nad krajinskim Srbima.
Suđenje za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid od 1991.godine na pobunjenom području, kao i protutužbu u vezi genocida počinjenog u Oluji 1995.nad srpskim stanovništvom tzv.Krajine, nastaviti će se u četvrtak (20.ožujka ove godine) – drugim krugom argumentacije strana u postupku.
Voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić istaknula je pri tom kako akcija Oluja nije pokrenuta zbog protjerivanja, već sa ciljem povratka zauzetog teritorija.
Prema stavu hrvatskog tima – Oluja je označila kraj i uništenje udruženog zločinačkog
poduhvata onih koji su odgovorni za zločine u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini - poput terora nad Sarajlijama i genocida nad Srebreničanima. Crnić-Grotić je istaknula kako Hrvatska 1995.godine nije imala izbora nego da vojno djeluje na području tzv.Krajine, budući da su vođe pobune, poput Milana Martića – odbili sva ponuđena mirovna rješenja.
S time i Z-4, mirovni plan međunarodnih diplomata koji je predviđao srpsku autonomiju unutar Hrvatske. Crnić-Grotić je pri tom podsjetila na zaključak Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u presudi Martiću.
„Da je Beograd bio uključen u udruženi zločinački poduhvat čiji je cilj bio stvaranje etnički čistog srpskog teritorija kroz raseljavanje Hrvata i ostalih građana nesrpske nacionalnosti.“, navela je profesorica.
Prema Crnić-Grotić, Srbija je razorila Jugoslaviju i donijela rat u Hrvatsku koja je samo željela povratiti svoj nezakonito zauzeti teritorij. Prema hrvatskom timu - pokazatelj da se Olujom nije željelo protjerati stanovništvo srpske nacionalnosti – je brojka od 130 tisuća registriranih povratnika nakon 1995.godine.
Štrbac nevjerodostojan
S druge strane brojku od 1.719 krajinskih Srba ubijenih u Oluji Crnić-Grotić je ocijenila nevjerodostojnom, budući da je taj podatak srbijanski pravni tim dobio od direktora udruge Veritas Save Štrbca.
Nakon što su navedeni primjeri gdje je Štrbac u stradalnike Oluje ubrojio i neke ranije te kasnije preminule ljude, kao i pretvarao vojne u civilne žrtve, upozoreno je i na njegovu vjerodostojnost, kao bivšeg tajnika pobunjenih krajinskih vlasti.
„Tijekom 1994.godine i početkom 1995.godine izjavio je New York Timesu i Agenciji France Press – nema govora o našem povratku u Hrvatsku, ne želimo biti u Hrvatskoj ni u kojoj formi. Ti članci su u Vašem sudskom spisu. Gospodine predsjedniče, članovi suda – to pokazuje zašto su pregovori s pobunjenim Srbima – bili uzaludni.“, navela je voditeljica hrvatskog tima.
Tuđman je na Brijunima govorio o vojnim snagama, ne civilima
U zadnjem dijelu odgovora na tužbu Srbije hrvatski pravni tim se bavio osporavanjem genocidne namjere prema srpskom stanovništvu, tvrdeći da je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman prilikom sastanka na Brijunima govorio o udarcima potrebnim da nestanu srpske snage, a ne civili u tzv.Krajini.
"Da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu, odnosno da ono što nećemo odmah zahvatiti da mora kapitulirati u nekoliko dana"., citirao je riječi iz stenograma sastanka neposredno pred Oluju britanski pravni stručnjak Keir Starmer.
On je također odgovorio i na pozivanje Srbije na prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, podsjećajući na njihovu oslobađajuću drugostupanjsku presudu kojom je odbačena optužba o prekomjernom granatiranju i protjerivanju srpskog stanovništva.
„Tri osobe su poginule u Kninu i to ne od granatiranja, ICTY nije mogao utvrditi ni jednu civilnu žrtvu.“, naveo je pri tom Starmer govoreći o nalazima u presudi generalu Gotovini, dodajući da se Srbija „ne može oslanjati niti na jedan dokaz“ u svojoj tužbi za genocid nad krajinskim Srbima.
Suđenje za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid od 1991.godine na pobunjenom području, kao i protutužbu u vezi genocida počinjenog u Oluji 1995.nad srpskim stanovništvom tzv.Krajine, nastaviti će se u četvrtak (20.ožujka ove godine) – drugim krugom argumentacije strana u postupku.
